Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Skok prometa, ali i cena nekretnina

Tržište nepokretnosti
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Na srpskom tržištu nepokretnosti desio se „bum“ u ponudi i potražnji stanova, kuća, vikendica, zemljišta. Ta rekordna zainteresovanost za nepokretnosti rezultat je ubrzane građevinske industrije, sa jedne strane, ali i obezbeđivanja od strane Republičkog geodetskog zavoda sigurnog i validnog tržišta nekretnina. Od juna prošle, kao i u prvoj polovini ove godine RGZ beleži trend porasta prometovanih nepokretnosti na teritoriji Srbije. Veći je i ukupan obrt novčanih sredstava u prvih šest meseci ove godine. Iznosio je 2,9 milijarde evra što je povećanje od 72 odsto u odnosu na isti period lane.

Najtraženiji stanovi, više se kupuju i vikendice

Stanovi su i dalje „in“ u odnosu na ostale vrste nekretnina. Građani kupuju stanove i u novogradnji, ali ih zanimaju i oni u starogradnji. Od januara do juna 2021. trgovalo se sa 89.463 stana, od čega je čevrtina bila na teritoriji Beograda. Stanovi prometovani u prestonici plaćeni su jednu milijardu evra. Najviše stanova je prodato u Zemunu (2.832), Voždovcu (2.209), Zvezdari (2.206), Novom Beogradu (2.114) i na Paliluli (2.001). U Rakovici je realizovan najmanji broj prometa. U toj beogradskoj opštini relativno su ujednačene prosečne cene stanova u starogradnji i novogradnji i ta razlika iznosi svega 250 evra, rekla je za RTS Dragana Milićević Sekulić, načelnica Odeljenja za procenu i vođenje vrednosti nepokretnosti. Ona je uporedila prosečne cene kvadrata u Zemunu gde je kvadrat stana koštao 1.825 evra u novogradnji odnosno 1.523 evra u starogradnji, dok je u Rakovici u novogradnji stan plaćen po kvadratu 1.380 odnosno u starogradnji 1.131 evro.

Od vanrednog stanja u Kovid 2020. godini raste i potražnja za vikendicama koja ne prestaje i u prvih šest meseci tekuće godine. RGZ beleži povećanje od 34,4 odsto. Najjeftinija vikendica je u Subotici koja je plaćena 1.020 evra, dok se najskuplja nalazi na Kopaoniku i koštala je 600.000 evra, rekla je gostujući na Studiju B Dragana Milićević Sekulić. Ona je istakla da je RGZ evidentirao, kada je reč o Beogradu da je najviše vikendica prodato u Sopotu i Grockoj 33 odnosno 21. U Srbiiji prvo mesto i dalje drži Inđija sa 106 vikendica, slede Novi Sad (64), Beočin (47), Sremski Karlovci (42), Irig (34), Zrenjanin (28) i Subotica(24).

Najskuplji kvadrat stana očekivano je bio u „Beogradu na vodi“ (9.721 evro). U starogradnji kvadrat stana na Vračaru dostigao je cenu od 4.615 evra. Jedna kuća na Savskom vencu dostigla je astronomsku cenu od čak pet miliona evra. Dragana Milićević Sekulić kaže da je taj deo Beograda tradicionolano poznat po najvećem prometu kuća u Srbiji. U prvoj polovini tekuće godine povećane su i prosečne cene. Navela je kao primer upravo Savski venac gde je prosečna cena stana u starogradnji veća za 10 procenata u odnosu na isti period prošle godine. U novogradnji taj iznos je povećan za dva odsto. Veće cene odraz su ponude i tražnje na tržištu, kaže sagovornica. Objašnjava da je to isključivo između prodavca i kupca, a RGZ je tu da unese podatke iz kupoprodajnog ugovora u katastar, a cenu u Registar cena nepokretnosti.

Preovlađuje kupovina za gotovinu

Kupci su plaćali nepokretnosti za keš u 84 odsto prometa. Isto važi i za stanove koji su u 63 odsto kupoprodaja plaćeni gotovinski. Kreditno finansiranje stanova je dominanatno u Vranju (59 %), Novom Sadu (50%), dok u još pet gradova u Srbiji kupovina stana iz kredita iznosi preko 40 odsto. U Novom Pazaru u čak 90 odsto kupoprodaja za stanove je izdvojena gotovina, u Leskovcu 82, a u Loznici 80 odsto prometa obavljeno je za keš.

Na pitanje da li je sada pravo vreme za kupovinu stana teško je odgovoriti, ali jedno je sigurno da je to veliki korak i za prodavca i za kupca. Imovina se ne kupuje ili prodaje svaki dan, to je nešto zbog ćega se jednom ili dva puta u životu ide u katastar. Upravo službe za katastar nepokretnosti su mesto od kojeg se polazi pre svake kupoprodaje. Pouzdani podaci o vlasništvu nad nepokretnostima isključivo se mogu dobiti i proveriti u katastru. S tim što se sada informacija o nosiocu prava vlasništva može dobiti elektronskim putem, uz angažovanje advokata ili javnog beležnika, bez odlaska na šalter RGZ-a.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta