Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Koraci do čistog vazduha i plavog neba

UN u Srbiji sa partnerima pokreću novu inicijativu za smanjenje zagađenja vazduha od grejanja
Srpska ekonomija

Na Međunarodni dan čistog vazduha za plavo nebo, 7. septembar, Ujedinjene nacije u Srbiji pokrenule su celovit plan reagovanja na uzroke i posledice zagađenja vazduha, ističući da je kvalitet vazduha u regionu i dalje alarmantan. Dok se približava nova grejna sezona, a sa njom i očekivani rast zagađenja vazduha u gradovima zbog grejanja domaćinstava, treba podsetiti da, prema novijim podacima, zagađenje vazduha prouzrokuje čak svaku petu preranu smrt u gradovima Zapadnog Balkana, a da je grejanje domaćinstava jedan od dva glavna izvora emisije čestica.

Zbog zagađenog vazduha, gradsko stanovništvo na Zapadnom Balkanu izgubi u proseku čak i 13–16 meseci života, a svake godine skoro 5.000 ljudi prerano umre iz razloga neposredno povezanih sa zagađenjem vazduha. U Srbiji se skoro 3.600 preranih smrti godišnje može pripisati izlaganju sitnim česticama dimenzija do 2,5 μm (PM2.5), navedeno je u studiji SZO o stanju u 11 gradova Srbije. Kao što ukazuje studija UNICEF-a o efektima promena klime na decu, u Srbiji su respiratorne bolesti najčešća oboljenja kod dece i mladih: na njih otpada 17% odnosno 37% ukupnog obolevanja dece uzrasta 0–6, odnosno 7–19 godina, a posebno su izražene u gradovima sa veoma zagađenim vazduhom, kao što su Niš i Bor. Osim toga, u istraživanju koje su nedavno sproveli UNDP i Institut za nuklearne nauke „Vinča", utvrđena je pozitivna korelacija između koncentracije zagađujućih materija u vazduhu (PM2.5, PM10, CO, NO2) i incidencije COVID-19 u dva grada sa najvećim brojem slučajeva COVID-19: Beogradu i Nišu. Posmatranjem za vreme vanrednog stanja, od 15. marta do 6. maja 2020. godine, najveća pozitivna korelacija utvrđena je za čestice PM10 i PM2.5.

Kao odgovor na zagađenje vazduha iz ložišta na čvrsta goriva u domaćinstvima širom Srbije, agencije, fondovi i programi Ujedinjenih nacija su, zajedno sa partnerima i zainteresovanim akterima, započeli pripremu zajedničkog programa za rešavanje najvažnijih izazova u vezi sa zagađenjem vazduha, koji će se nadovezati na postojeće mere države i lokalnih vlasti. Između ostalog, proceniće se stepen energetskog siromaštva i povezanost zagađenja vazduha i zdravlja (UNEP), razvijaće se nova i inovativna tehnička rešenja i poslovni modeli za smanjenje emisije gasova staklene bašte i drugih oblika zagađenja na lokalnom nivou, kao i internet geoplatforma za utvrđivanje lokacija na kojima se spaljuje strnjika[1] (UNDP), a u škole u 15 opština biće uvedeno praćenje i procena uticaja zagađenja vazduha (UNICEF).

„Zagađenje vazduha je kompleksan problem koji se mora rešavati na više nivoa (nacionalnom, lokalnom, pojedinačnom), kroz delovanje u više socioekonomskih sektora. To je, ujedno, i velika prilika za uvođenje socijalnih, upravnih i tehnoloških inovacija koje će podstaći investicije u korist svih, za bolji kvalitet života. Ujedinjene nacije pružaju podršku u oblastima u kojima se ukrštaju zdravstvena, socijalna, rodna, klimatska, energetska i ekološka politika. Konkretnije, sarađujemo sa vlastima, finansijskim institucijama i zajednicama na razvoju rešenja za osetljive i marginalizovane grupe, za omladinu, sa krajnjim ciljem da ostvarimo pozitivne promene kroz Zelenu transformaciju – što je jedna od najvažnijih ambicija Agende do 2030. godine", smatra Fransoaz Žakob, stalna koordinatorka UN u Srbiji.

„Danas pozivamo sve, od vlada i korporacija do civilnog društva i pojedinaca, da se angažuju na smanjenju zagađenja vazduha i da u živote ljudi unesu transformativne promene", rekao je Bruno Poci, direktor Kancelarije UNEP-a za Evropu.

„Pored poboljšanja zdravlja, mere za unapređenje kvaliteta vazduha mogu da doprinesu i borbi protiv promena klime, jer su često u pitanju isti izvori emisije. Osim toga, te mere pospešuju i rodnu ravnopravnost, jer zagađenje vazduha nesrazmerno pogađa žene. Radujemo se prilici da, zajedno sa partnerima u zemlji i članovima Tematske koalicije za životnu sredinu i zdravlje, ostvarimo promene u korist ljudi u Srbiji".

Zašto je to važno? Oko milion domaćinstava u Srbiji za grejanje koristi mala ložišta i peći na drva ili ugalj. Čak i kad su novi, ti uređaji su neefikasni i troše nesrazmerno mnogo ogreva. Unutrašnje i spoljno zagađenje vazduha koje tako nastaje zavisi od vrste ogreva, veština korisnika i efikasnosti samog uređaja. Anketa o prihodima i uslovima života iz 2019. godine, čije je rezultate objavio Republički zavod za statistiku, pokazala je da u Srbiji 9,9% domaćinstava ne može adekvatno da greje stan ili kuću, a više od četvrtine (26%) ne može redovno da izmiruje račune za komunalije. Prema jednoj novijoj analizi rodnih aspekata energetskog siromaštva, žene u Srbiji su u većem riziku od energetskog siromaštva i izlaganja unutrašnjem zagađenju vazduha, jer imaju niže prihode i na kućne poslove troše dva puta više vremena nego muškarci. Podaci za indikator 7.1.2 Ciljeva održivog razvoja prikupljeni u okviru UNICEF-ovog Istraživanja višestrukih pokazatelja položaja žena i dece pokazuju da samo polovina domaćinstava (52%) koristi čista goriva i tehnologije za kuvanje, grejanje i osvetljenje. Čista goriva i tehnologije najmanje se koriste u domaćinstvima iz najsiromašnijeg kvintila (6%), a najviše u onima iz najbogatijeg kvintila (97%).

 

 

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta