Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dinarska štednja i dalje isplativija od devizne

Rezultati najnovije analize Narodne banke Srbije
Srpska ekonomija

Nastavljajući rast i u uslovima pandemije nezapamćenih razmera, dinarska štednja je u julu premašila iznos od 100 mlrd. dinara. Nesmetani kontinuirani rast kako dinarske, tako i devizne štednje, ostvaren je zahvaljujući očuvanoj makroekonomskoj stabilnosti. Tome su doprinele pravovremeno donete mere monetarne i fiskalne politike s ciljem da se ublaže negativni efekti krize na građane i ekonomiju u celini. Poverenje stanovništva u domaću valutu rezultiralo je bržim rastom dinarske štednje u odnosu na  deviznu štednju, već devetu godinu zaredom, pokazala je najnovija analiza Narodne banke Srbije.

Dinarska štednja je u prethodnih devet godina povećana gotovo šest puta (rast od čak 81 mlrd. dinara) i polovinom 2021. godine dostigla je 99 mlrd. dinara. Naročito intenzivan rast ostvaren je u  poslednje tri godine kada je ova štednja povećana za preko 45 mlrd. dinara, što je gotovo polovina ukupnog rasta. 

U istom periodu i devizna štednja beleži rast, iako nešto umereniji u poređenju sa  dinarskom štednjom - sa 8 mlrd. evra (911 mlrd. dinara) s kraja juna 2012. godine povećana je na 12  mlrd. evra (1.425  mlrd. dinara) na kraju juna 2021. godine. 

Uprkos prolongiranoj zdravstvenoj krizi, adekvatan odgovor u vidu paketa ekonomskih mera koje su Narodna banka Srbije i Vlada Republike Srbije koordinisano donele doprineo je da Srbija već u prvom tromesečju ove godine dostigne pretkrizni nivo ekonomske aktivnosti. Istovremeno, očuvane su monetarna i finansijska stabilnost, što je uslov za jačanje poverenja u domaći finansijski sistem i domaću valutu. To potvrđuju i niska i stabilna inflacija, koja je u prvom delu ove godine u proseku iznosila 2,3%, očuvana vrednost dinara prema evru, devizne rezerve na visokom nivou od  14 mlrd. evra krajem juna i smanjeno učešće problematičnih kredita koje je krajem maja iznosilo 3,7%.

Dobre makroekonomske performanse Srbije potvrdila je i rejting agencija Moody’s, koja je povećala kreditni rejting Srbije sa Ba3 na Ba2, upravo navodeći nisku i stabilnu inflaciju, relativnu stabilnost deviznog kursa, smanjenje spoljne neravnoteže i punu pokrivenost deficita tekućeg računa prilivima stranih direktnih investicija kao glavne argumente. 

Rezultati redovne polugodišnje analize isplativosti štednje, urađene za period od juna 2012. do juna 2021. godine govore u prilog činjenici da je isplativije štedeti u domaćoj valuti, čemu su doprineli:

• makroekonomska, finansijska i fiskalna stabilnost duži niz godina (pre svega, niska inflacija, relativno stabilan kurs dinara, visok iznos deviznih rezervi, nizak nivo nenaplativih potraživanja, umereni nivo javnog duga);

• relativno više kamatne stope na štednju u dinarima nego na štednju u evrima; 

• povoljniji poreski tretman štednje u domaćoj valuti (kamata na dinarsku štednju se ne oporezuje, a kamata na štednju u evrima se oporezuje po stopi od 15%); 

• pravovremeno i adekvatno donete mere monetarne politike (smanjenje referentne stope, obezbeđenje likvidnosti, propisivanje zastoja u otplati obaveza i dr.) i fiskalne politike (tri paketa pomoći privredi i građanima), koje su pomogle da se očuva makroekonomska stabilnost u uslovima zdravstvene krize.

Analiza isplativosti štednje oročene na godinu dana i zanavljane u periodu od devet godina potvrdila je da bi štediša koji je štedeo u dinarima na ulog od 100.000 dinara, na kraju perioda oročenja u junu 2021. godine dobio preko 42.000 dinara (358 evra) više od štediše koji je u istom periodu na deviznu štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa, saopšteno je iz kabineta guvernera.

Oročavanje depozita u dinarima na godinu dana (bez zanavljanja), u poslednjih devet godina bilo je isplativije, i to u čak 98% posmatranih godišnjih potperioda. Tako bi štediša, koji je od juna 2020. štedeo u dinarima, na ulog od 100.000 dinara, dobio u junu 2021. oko 1.500 dinara (13 evra) više od štediše koji bi u istom periodu oročio evre u protivvrednosti 100.000 dinara.

Dinarska štednja oročena na tri meseca je bila isplativija od štednje u evrima u preko 87% posmatranih tromesečnih potperioda, a kod oročavanja štednje na dve godine, dinarska štednja je bila isplativija od štednje u evrima u svim posmatranim dvogodišnjim potperiodima oročenja. Prema tome, bez obzira na period oročavanja štednje (kratkoročno ili dugoročno) - u prethodnih devet godina bilo je isplativije štedeti u dinarima.

I u narednom periodu, Narodna banka Srbije će nastaviti da doprinosi unapređenju procesa dinarizacije na taj način što će promovisati dinarsku štednju ističući njenu veću isplativosti u odnosu na štednju u evrima. 

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća