Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Obim tržišta nepokretnosti u drugom kvartalu

Republički geodetski zavod
Srpska ekonomija

Tokom drugog kvartala 2021. godine javni beležnici i osnovni sudovi su Republičkom geodetskom zavodu dostavili 48.528 ugovora, što je nešto više od 16.170 ugovora mesečno. Od ukupnog broja dostavljenih ugovora 21% su činili ugovori o poklonu i razmeni i 2% dokumenta koja se ne mogu registrovati u RCN-u, što odgovara prosečnom udelu ovih ugovora u ukupnom broju dostavljenih ugovora.

U drugom kvartalu 2021. godine je, u poređenju sa istim kvartalom prethodne godine, registrovano za 84,5% više ugovora. Najveći porast broja registrovanih ugovora zabeležen je u Nišu – 104,6%, u Beogradu i Kragujevcu – 90% i u Novom Sadu – 81%. U Izveštaju o stanju na tržištu nepokretnosti u drugom kvartalu 2021. godine, RGZ podseća da je II kvartal 2020. godine obeležilo vanredno stanje zbog pandemije COVID19, kada je usled ograničenja kretanja tokom aprila meseca zabeležen drastičan pad aktivnosti na tržištu nepokretnosti.

Najviše prometovani stanovi

Trendovi učešća različitih vrsta nepokretnosti u ukupnom prometu nisu se značajnije menjali od 2019. godine do danas. U II kvartalu 2021. godine najviše su se prometovali stanovi sa preko 4.300 mesečnih kupoprodaja, građevinsko zemljište sa 3.150 kupoprodaja, stambeni objekti sa preko 2.250, poljoprivredno zemljište blizu 1.800 i dr. Učešće stanova u ukupnom prometu od 29% predstavlja povećanje od 1% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Učešće građevinskog zemljišta u ukupnom prometu u porastu je od 3%, a učešće stambenih objekata i poljoprivrednog zemljišta u padu je za 2%.

Broj prometovanih nepokretnosti u II kvartalu 2021. godine bio je za 87% veći u odnosu na isti kvartal prethodne godine, odnosno za 40% veći u odnosu na II kvartal 2019. godine. Promet svih vrsta i podvrsta nepokretnosti bio je veći u II kvartalu 2021. u odnosu na isti kvartal prethodne godine – promet zemljišta za 85%, objekata za 76% i posebnih delova objekata za 97%. Gledano po većim gradovima, najveće povećanje u prometu zemljišta ostvareno je u Nišu - 143%, a povećanje je zabeleženo i u Kragujevcu – 119%, Novom Sadu – 98% i Beogradu – 93%. Najveći porast u obimu prometa objekata zabeležen u Kragujevcu – 120%, zatim u Nišu – 114%, Novom Sadu – 80%, a najmanji u Beogradu – 53%. Porast prometa posebnih delova objekata po gradovima bio je ujednačeniji u odnosu na porast prometa zemljišta i objekata i iznosio je: 108% u Novom Sadu, 107% u Nišu, 106% u Kragujevcu i 93% u Beogradu.

U odnosu na II kvartal 2020. godine, promet građevinskog zemljišta na nivou države bio je veći za 106%, a poljoprivrednog za 57%. U Nišu je zabeleženo najveće povećanje obima prometa zemljišta – građevinskog za 131% i poljoprivrednog za 129%. Promet stambenih objekata na nivou države u II kvartalu 2021. godine bio je veći za 82% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Najveće povećanje u obimu prometa stambenih objekata zabeleženo je u Kragujevcu – 139% i Nišu – 138%, a porast je zabeležen i u Novom Sadu za 96% i u Beogradu za 65%. Promet vikendica na nivou države u odnosu na drugi kvartal 2020. godine veći je za 8%, a promet pomoćnih objekata za 81%. U II kvartalu 2021. godine je promet stanova na nivou države bio veći za 91% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Gledano po gradovima, u Nišu i u Novom Sadu je zabeleženo povećanje od 101%, u Kragujevcu 92% i u Beogradu 88%. Promet poslovnih prostora bio je veći za 83% na nivou države, pri čemu je u Novom Sadu zabeležen porast od 100%, u Beogradu od 57%, u Nišu za 30%, dok je u Kragujevcu zabeležen pad od 33%. Garažni prostori su prometovani znatno više u odnosu na isti kvartal prethodne godine – za 124%. Gledano po gradovima, porast obima prometa garažnih prostora od 244% zabeležen u Kragujevcu, 152% u Nišu, 141% u Novom Sadu i 108% u Beogradu.

Način plaćanja

Obračun prosečne cene stanova na teritoriji centralnih gradskih opština Grada Beograda izvršen je nakon homogenizacije podataka. Homogenizacija je postignuta isključivanjem rezultata kod kojih je očigledno da su na cenu uticale okolnosti koje nisu posledica tržišta već su specifične za transakciju. Trend cena u svakom kvartalu je određen u odnosu na isti kvartal prethodne kalendarske godine.

Obračun prosečne cene stanova na teritoriji većih gradova – Beograd, Niš, Kragujevac i Novi Sad izvršen je nakon homogenizacije podataka. Homogenizacija je postignuta isključivanjem rezultata kod kojih je očigledno da su na cenu uticale okolnosti koje nisu posledica tržišta već su specifične za transakciju. Trend cena u svakom kvartalu je određen u odnosu na isti kvartal prethodne kalendarske godine.

Pandemija je uticala na obim prometa na tržištu nepokretnosti, ali ne i na uobičajene načine plaćanja. U II kvartalu 2021. godine nepokretnosti su u 85% prometa plaćene gotovinom, a u 15% iz kreditnih sredstava. Posmatrano po vrstama nepokretnosti, gotovinom se najviše plaćalo zemljište u 99% prometa zemljišta, mešoviti prometi u 97% prometa mešovitih nepokretnosti, objekti u 93% prometa objekata i posebni delovi objekata u 69% prometa posebnih delova objekata. Iz kreditnih sredstava najviše se finansirala kupovina posebnih delova objekata i to u 31% prometa posebnih delova objekata. Plaćanje iz kreditnih sredstava je u blagom porastu kod kupoprodaja posebnih delova objekata.

Udeo kreditnog plaćanja prometa nepokretnosti u II kvartalu 2021. godine po većim gradovima kretao se od 20% do 30%. U poređenju sa II kvartalom 2020. godine, udeo kreditnog plaćanja u Beogradu i Nišu povećan je za 4%, dok je u Novom Sadu i Kragujevcu smanjen za 5%, odnosno za 4%. Stanovi su plaćani gotovinom u 65% prometa, a iz kreditnih sredstava u 35%. Najmanje učešće kreditnog plaćanja stanova u II kvartalu 2021. godine bilo je u Nišu – 35%, a najveće u Kragujevcu – 47%. U odnosu na isti kvartal prethodne godine povećanje udela kreditnog plaćanja prometa stanova zabeleženo je u Beogradu – 4% i Nišu – 10%, dok je smanjenje zabeleženo u Kragujevcu i Novom Sadu za 6%.

Ukupan obim novčanih sredstava na tržištu nepokretnosti u II kvartalu 2021. godine iznosio je blizu 1,6 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 2 puta u odnosu na isti kvartal prethodne godine, odnosno od 1,6 puta u odnosu na II kvartal 2019. godine. Treba napomenuti da je obim prometa u II kvartalu 2020. godine bio manji, što se odrazilo i na količinu novca na tržištu. Najveći udeo u ukupnim novčanim sredstvima imao je promet stanova – 57%, stambenih objekata – 10%, građevinskog zemljišta – 8%, poslovnih prostora – 5%, poljoprivrednog zemljišta – 3% i dr. Raznovrsni promet posebnih delova objekata (gde su u preko 90% ugovora prometovani stanovi sa garažnim prostorom), učestvovao je u ukupnom obimu novčanih sredstava sa 5%, a mešoviti prometi sa 7%

Najveće učešće u obimu novčanih sredstava na tržištu stanova imao je Grad Beograd sa ukupno 563 miliona evra, odnosno 65% od obima novčanih sredstava na tržištu stanova u Republici Srbiji. Pored stanova, Grad Beograd je imao najveće učešće i u vrednosti prometovanih poslovnih prostora, garažnih prostora, stambenih objekata, poslovnih objekata i građevinskog zemljišta.

 

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća