Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EU pohvalila adekvatnost vođenja monetarne politike NBS i u uslovima pandemije

Ocena na sastanku Briselu
NBS
Srpska ekonomija

Evropska centralna banka i Evropska komisija prepoznale su da je Srbija potvrdila sposobnost da ekonomske posledice pandemije svede na minimum, a odgovor Narodne banke Srbije na pandemiju bio je pravovremen i snažan, ocenjeno je u Briselu na redovnom godišnjem dijalogu zemalja članica Evropske unije, Zapadnog Balkana i Turske, kao i Evropske komisije i Evropske centralne banke.

Sastanak je deo ekonomskog i finansijskog dijaloga čiji je cilj priprema Zapadnog Balkana i Turske za pristupanje Evropskoj uniji. Srpsku delegaciju predvodila je guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković, a u dijalogu je učestvovao i Gojko Stanivuković, državni sekretar u Ministarstvu finansija.

Guverner Jorgovanka Tabaković saglasila se sa ocenom evropskih zvaničnika da je "uticaj krize izazvane pandemijom virusa korona u Srbiji ublažen snažnim osnovama iz pretkriznog perioda, čemu su doprinele i prudentne politike koje su vođene prethodnih godina". Kao primer, guverner NBS istakla je strateške aktivnosti na širenju baze investitora i tržišta, što su i evropski zvaničnici prepoznali, ocenjujući da je smanjenje robnog izvoza Srbije ublaženo rasprostranjenošću ostvarenom u prethodnom periodu.

"Uprkos pandemiji, neto prilivom stranih direktnih investicija i tokom prošle godine obezbeđena je pokrivenost deficita tekućeg računa od oko 1,5 puta. Ovo je šesta uzastopna godina u kojoj beležimo punu pokrivenost deficita najstabilnijim prilivima, a projektujemo nastavak ovog trenda i u godinama koje slede", rekla je Tabaković. Ona je posebno naglasila važnost strateških odluka predsednika Aleksandra Vučića, koje su omogućile i snažan odgovor Srbije na pandemiju i brz ekonomski oporavak.

"Odgovornim vođenjem ekonomske politike u prethodnih devet godina povećana je otpornost naše ekonomije na različite negativne uticaje. Uz pravovremene i obimne monetarne mere i fiskalne podsticaje, i uz uspešnu strategiju vakcinacije, to je ključno doprinelo da već u prvom tromesečju 2021. godine naš bruto domaći proizvod premaši pretkrizni nivo. Sve zajedno, uz nastavak reformi i investicija, imaće za rezultat da i ove godine, kao i prošle, Srbija ima jednu od najvećih stopa rasta u Evropi", izjavila je guverner Tabaković.

NBS reagovala blagovremeno i snažno

Evropska centralna banka i Evropska komisija ocenile su i da je, reagujući blagovremeno i snažno, Narodna banka Srbije pružila značajnu podršku brzom ekonomskom oporavku u Srbiji.

"Svojim merama Narodna banka Srbije doprinosila je dodatnom rastu likvidnosti banaka u periodu kada je to bilo najpotrebnije. Obezbedili smo nesmetano funkcionisanje finansijskog sistema i još povoljnije uslove finansiranja privrede i građana. Narodna banka Srbije je često bila prvo utočište reakcija kojima smo podržali građane, privredu i državu da finansijski lakše prebrode ovu krizu. Uz mere iz oblasti finansijskog sektora, uključujući i omogućen moratorijum na otplatu kreditnih obaveza i kredite iz garantne šeme, povoljni uslovi finansiranja doprineli su rastu kreditne aktivnosti od oko 10% međugodišnje na kraju 2020. godine, što je i tokom pandemije doprinosilo ravnomernom oporavku potrošnje i investicija", istakla je Tabaković.

Evropska centralna banka i Evropska komisija konstatovale su i da je inflacija ostala niska i stabilna, kao što je to bio slučaj i u prethodnih sedam godina. U 2020. godini inflacija se kretala oko donje granice dozvoljenog odstupanja od cilja (3 ± 1,5%), uz projekciju da će se u srednjem roku kretati oko centralne vrednosti cilja Narodne banke Srbije. Istaknuti su i značaj očuvane usidrenosti srednjoročnih inflacionih očekivanja i tokom pandemije, stabilnost deviznog kursa, kao i adekvatan nivo deviznih rezervi meren različitim kriterijumima.

Evropska centralna banka i Evropska komisija ocenile su i da je, zahvaljujući dobroj poziciji koju je imao pre izbijanja pandemije, kao i pravovremenoj i adekvatnoj podršci ekonomske politike, domaći bankarski sektor ostao otporan na rizike. Na to ukazuju i pokazatelji adekvatnosti kapitala i likvidnosti, koji su i tokom pandemije ostali znatno iznad regulatornih minimuma. Pored toga, ocenjeno je i da je kriza izazvana pandemijom virusa korona potvrdila značaj svih prethodno preduzetih mera i aktivnosti na planu rešavanja pitanja problematičnih kredita, zahvaljujući kojima je učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima krajem 2020. godine sniženo na 3,7%, a na tom nivou bilo je i na kraju maja 2021. godine.

Napredak kod učešća dinarskih kredita privredi

Konstatovan je i napredak koji se ostvaruje u procesu dinarizacije i to u uslovima povećane neizvesnosti izazvane pandemijom. Najveći napredak u prethodnoj godini dana zabeležen je kod učešća dinarskih kredita privredi, koje je tokom prethodnih dijaloga isticano kao prioritet, a navodi se i dalji rast dinarske štednje stanovništva. Time je u znatnoj meri ispunjena preporuka data u okviru prošlogodišnjeg dijaloga – da se nastavi podrška većoj upotrebi domaće valute. Jedine preporuke u okviru ovogodišnjeg dijaloga iz nadležnosti Narodne banke Srbije odnose se na nastavak primene snažnog regulatornog okvira u finansijskom sektoru u skladu s najboljom međunarodnom praksom, kao i nastavak podrške procesu dinarizacije, uključujući promovisanje instrumenata zaštite od deviznog rizika.

Takođe, podaci koje Narodna banka Srbije, kao jedan od važnih proizvođača zvanične statistike u zemlji, redovno dostavlja evropskim institucijama ocenjeni su kao usklađeni s metodološkim zahtevima Evrostata i Evropske centralne banke.

Govoreći o merama za naredni period, Tabaković je istakla da je pred svim učesnicima dijaloga bogata reformska agenda, a Srbija je svoju agendu jasno definisala u Programu ekonomskih reformi.

"Napretkom svake zemlje pojedinačno stvaramo osnove za još veći zajednički prosperitet. Zadatak Narodne banke Srbije jeste da ostanemo prva asocijacija za stabilnost i poverenje", zaključila je Tabaković.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća