Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Tek jedan od 10 građana daje prednost šalteru nad eUpravom

Beograd
Srpska ekonomija

Skoro dve trećine odnosno 58% građana Srbije koji su probali da neku administrativnu proceduru završe putem interneta uvidelo je da je to lakši način dok bi se tek 9% vratilo na šalter institucije. Nedovoljna informisanost ključna je prepreka da i ostali uvide prednosti elektronskih usluga o čemu govori podatak istraživanja NALED-a da i dalje šest od 10 građana nema nalog na portalu eUprava, a skoro 60% nikada do sada nije elektronskim putem tražilo neki dokument, dozvolu ili rešenje.

Kako su šalteri gradova i opština prvo mesto susreta građana s administracijom, NALED je uz podršku Evropske unije pokrenuo izradu Lokalnog indeksa e-uprave (LEI), inovativnog alata koji će u realnom vremenu pratiti napredak digitalizacije na lokalu. Prvi korak ka tom cilju biće veliko merenje obima, vrsta i kvaliteta elektronskih usluga lokalnih samouprava koje počinje danas i trajaće do 31. marta.

Tehnička opremljenost, ljudski resursi, zastupljenost i kvalitet elektronskih usluga, kao i edukacija i uključivanje građana u rad lokalnih samouprava putem digitalnih tehnologija su četiri ključne grupe pokazatelja koje će LEI meriti u gradovima i opštinama.

- Izradom LEI indeksa želimo da podstaknemo modernizaciju javne uprave i motivišemo građane da se uključe u ovaj proces. Kroz upitnike koje danas šaljemo lokalnim samoupravama želimo da iz prve ruke saznamo, između ostalog, koliko su stari računari koje koriste, da li njihove usluge možemo da platimo onlajn ili koliko uopšte sredstava gradovi i opštine izdvajaju za razvoj eUprave. Takođe, pratićemo i nivo obučenosti službenika za pružanje eUsluga, ali i informatičku pismenost građana - izjavila je Ana Ilić, direktorka Odeljenja za dobru upravu u NALED-u i ovom prilikom pozvala gradske i opštinske uprave da učešćem u istraživanju doprinesu podizanju svesti o važnosti digitalizacije i daljim reformama u ovoj oblasti.

Proizvod svega biće grafički prikaz rezultata i to putem interaktivne mape Srbije koja će biti dostupna na sajtu www.lei.rs. Uz samo jedan klik, javnost će u svakom trenutku imati uvid u stepen razvijenosti elektronske uprave za svaku lokalnu samoupravu ponaosob.

- Građani će dobiti mogućnost da i sami ocene kvalitet elektronskih usluga i daju predloge za njihovo unapređenje. Cilj nam je da osnažimo lokalno stanovništvo u reformskim procesima tako da i po okončanju našeg projekta budu spremni da prate i oblikuju eUpravu u svojoj sredini. Verujemo i da će ovakvo rangiranje podstaći lokalne administracije da unaprede usluge i poprave plasman na LEI indeksu – dodaje Ilić.

Za gradove i opštine u kojima je potrebno dodatno raditi na unapređenju kapaciteta i popularizaciji eUsluga biće organizovane obuke u oblastima elektronske uprave, zaštite podataka o ličnosti i informacione bezbednosti, a u planu je i priprema vodiča sa najboljim praksama.

Izradu LEI indeksa podržalo je Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, a pored lokalnih samouprava, u istraživanju učestvuju i Republički zavod za statistiku, Regulatorna agencija za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL), Kancelarija za IT i eUpravu i Republički geodetski zavod.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa