Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Deca su sadašnjost i budućnost svakog društva

Dejan Kostadinova, direktorka UNICEF-a u Srbiji na Kopaonik biznis forumu
Foto: KBF
Srpska ekonomija

Dejana Kostadinova, direktorka UNICEF-a u Srbiji jje tokom svog obraćanja na 29. Kopaonik biznis forumu naglasila da joj je drago da su deca i mladi u centru pažnje na dan zatvaranja Foruma zato što znamo da održivi razvoj počinje i završava sa decom i mladima.

“Oni su sadašnjost i budućnost svakog društva. To se tiče svih nas. Štaviše, oni su jedan od najvažnijih stubova rasta ekonomije svake zemlje i prosperiteta društava. To je posebno važno danas kada su prava dece i adolescenata pod velikom pretnjom. I kada napredak u pogledu indikatora Ciljeva održivog razvoja koji se tiču dece zaostaje zbog uticaja pandemije virusa COVID-19, klimatskih promena i složenih humanitarnih kriza”.

Dejana je istakla da možemo i moramo da uložimo maksimalne napore kako bismo ublažili ove pretnje.

“Ulaganje u decu je od ključnog značaja kako bi se obezbedilo ostvarivanje njihovih prava. Konvencija o pravima deteta utvrđuje zakonske obaveze država da realizuju socijalna, ekonomska, građanska, politička i kulturna prava dece u najvećoj mogućoj meri koliko im to dopuštaju raspoloživi resursi. Ipak, države to ne mogu da postignu same.”

Ona je dodala da je potrebno obnoviti Društveni ugovor između Vlade, poslovnog sektora, civilnog društva, gradova i opština, međunarodnih organizacija kao što je UNICEF, kako bi se stvorile jednake mogućnosti za svu decu i mlade.

Tokom izlaganja, istaknuto je da deca Srbije mlađa od 18 godina čine samo 17,3 odsto stanovništva. Što to decu čini posebno dragocenim resursom koji zahteva svu našu pažnju i podršku.

„Čak 8,3 odsto dece u Srbiji živi u apsolutnom siromaštvu, dok je 24,2 odsto pod rizikom od siromaštva. Pandemija virusa COVID-19 dodatno je pogoršala situaciju za već siromašnu decu i njihove porodice, posebno one koji žive u jugoistočnoj Srbiji i koji su pod većim rizikom u odnosu na druge regione”, kazala je Dejana Kostadinova i dodala : “Ulaganje u decu i mlade, posebno u one koji su ranjivi i marginalizovani, može pomoći u promovisanju pravičnog i inkluzivnog društva, čime se omogućava da više ljudi delotvorno učestvuje u ekonomskom razvoju.“

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa