Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Za opremu i edukaciju 4,2 miliona evra

Regionalni čelendž fond
Srpska ekonomija

Najsavremenijim mašinama biće opremljeni trening centri za đake i studente koji se školuju po dualnom modelu obrazovanja, a deo su 11 konzorcijuma iz Srbije koje čine obrazovne institucije i kompanije izabrane na javnom pozivu Regionalnog čelendž fonda. U narednom četvorogodišnjem periodu Fond će obezbediti 4,2 miliona evra za nabavku opreme i infrastrukturne radove ali i finansiranje obuka kadrova.

Na prvi javni poziv Regionalnog čelendž fonda prijavilo se čak 205 konzorcijuma u kojima je učestvovalo više od 600 kompanija iz celog regiona. Od 37 izabranih konzorcijuma koje će Fond podržati, uključeno je 175 kompanija iz svih sektora, od proizvodnih do uslužnih, i svih industrija, od dominantne mašinske i metalske do ugostiteljstva i IT, dok 45 kompanija učestvuje u 11 izabranih konzorcijama iz Srbije, objavila je Privredna komora Srbije.

Ovi trening centri poslužiće i za obuku nastavnika iz institucija za stručno obrazovanje i obuku trenera i koordinatora za dualno obrazovanje iz kompanija.

U okviru konzorcijuma čiji je nosilac Tehnička škola sa sedištem u Obrenovcu, članovi su i Javno komunalno preduzeće "Toplovod" Obrenovac, kompanija "Stelit 90" iz Velikog Polja i Fabrika kartona "Umka". Tehnička škola odlučila se za projekat rekonstrukcije i opremanja školske zavarivačke savremenom opremom za sve tipove zavarivanja.

„Na ovaj način omogućićemo da učenici sa nastavnikom praktične nastave i instruktorom iz preduzeća na savremenoj opremi razviju stručne kompetencije za sve tipove zavarivanja“, kaže za "Preduzetnik" Rajka Babić, direktorka Tehničke škole iz Obrenovca.     

JKP „Toplovod“ Obrenovac u saradnji sa Tehničkom školom ušao je u sistem dualnog obrazovanja kako bi pružili podršku školi, a pre svega učenicima zanimanja bravar - zavarivač, za kojima imaju stalnu potrebu. 

„Želimo da motivišemo učenike kako bi na praktičnoj nastavi bili što više aktivni i posvećeni. Najistaknutiji učenik na kraju školske godine dobija mogućnost da o trošku Toplovoda polaže za atest za određenu tehnologiju zavarivanja“, kažu u obrenovačkom JKP.

Fabrika kartona Umka je odlučila da učestvuje u Programu jer već nekoliko godina unazad imaju redovne učenike na praksi.

„Naše iskustvo sa učenicima u ovom programu je jako pozitivno. Učenici u radnom okruženju mogu efikasnije da savladaju tehnička znanja i određene veštine, poput timskog rada, predviđanja i rešavanja problema...“, navodi Jelena Aleksić iz „Umke“ i dodaje da učenici svakog meseca dobijaju naknadu što je dodatna motivacija za njihovo redovno prisustvo na nastavi.Uključivanjem mladih u rad kompanija, ulaže se u budućnost, ističu u kompaniji „Stelit 90“. „Kompanija je više godina otvorena za učenike koji žele da uče i usavršavaju svoja znanja. Uključivanjem učenika na dualnom obrazovanju može da se formira kadar, oblikovan baš prema potrebama firme“, ukazuje Jelena Jevtić, zamenik direktora u firmi „Stelt 90“.

Kroz praktičnu nastavu Saša Janić, učenik III7 odeljenja Tehničke škole iz Obrenovca, školuje se za bravara-zavarivača i savladava zanat koji mu u ruke prenose stariji majstori.

"U firmi Stelit 90 sam na praksi godinu dana. Učenje kroz rad mi odgovara jer praktično radim ono o čemu učim u školi. Raduje me jer ću i ja jednog dana raditi kao i majstori koji me trenutno uvode u posao“, priča Saša koji svakog meseca za svoj rad dobija i novčanu nadoknadu.

Projekat Regionalni čelendž fond se realizuje u svih šest ekonomija  regiona, finansira ga Nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, preko Nemačke razvojne banke, a glavni partner implementacije je Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana (KIFZB6).

 

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa