Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Popularnost bezgotovinskih plaćanja raste u još jednoj godini za nama

Narodna banka Srbije
Srpska ekonomija

Na osnovu podataka o pruženim platnim uslugama i izdavanju elektronskog novca za 2021. godinu, može se zaključiti da je za nama još jedna uspešna godina u kojoj se beleži rast bezgotovinskih plaćanja, ali i korišćenja ostalih savremenih usluga. Ukupan broj korisnika elektronskog bankarstva porastao je za 10,68% u odnosu na 2020. godinu, dok se u istom periodu broj korisnika mobilnog bankarstva povećao za 31,36%.

Pozitivna dinamika privrednog oporavka ogleda se i u porastu broja izvršenih transakcija upotrebom mobilnog i elektronskog bankarstva i kod fizičkih lica, i kod pravnih lica i preduzetnika. Ukupno korišćenje elektronskog bankarstva poraslo je za 10,81% u 2021. godini, što je preko dva puta više nego u godini pre toga. Broj transakcija putem mobilnog bankarstva beleži nešto niži međugodišnji, ali i dalje visok rast, od 41,29% (u odnosu na rast u godini pre toga, koji je iznosio 50,77%).

Broj ugovora zaključenih na daljinu povećan je za 44.882 u odnosu na 2020. godinu i iznosi 116.401, što ukazuje na promene u navikama korisnika i orijentaciju ka korišćenju digitalnih načina za zaključenje ugovora o finansijskim uslugama. Od navedenog broja ugovora na daljinu, 18.300 zaključeno je uz primenu video-identifikacije korisnika – tri puta više nego tokom 2020. godine.

U 2021. godini nastavio se rast broja transakcija karticama i elektronskim novcem u svrhu internet kupovine robe i usluga – ukupan broj takvih plaćanja bio je za 51,73% veći nego u 2020. godini. Nešto niži porast od prošlogodišnjeg (koji je iznosio 61,86%) tipična je posledica stabilnog rasta nakon brzog oporavka posle krize, što važi i za porast broja dinarskih plaćanja za kupovinu preko domaćih internet sajtova, koji i dalje iznosi natprosečnih 59,66%. Porast vrednosti dinarskih plaćanja nešto je viši i iznosi 72,37%.

Tokom prethodne godine u zemlji je izvršeno preko 62 miliona kartičnih plaćanja više nego u 2020. godini, i to platnim karticama izdatih od banaka u Republici Srbiji, dok je kod transakcija upotrebom kartica stranih državljana, odnosno onih koje nije izdao pružalac platnih usluga iz Republike Srbije porast još veći i iznosi 62,93% u odnosu na 2020. godinu. Takvo kretanje je bilo očekivano, s obzirom na oporavak turizma i međunarodnog kretanja robe i usluga, koji su usled pandemije znatno opali. Ovo se podjednako odnosi i na internet kupovinu robe i usluga u 2021, budući da su i broj i vrednost transakcija karticama i elektronskim novcem porasli i u evrima, i u dolarima.

Kartična infrastruktura i u prethodnoj godini nastavila je svoj uspešan razvoj. O rastu prihvatne mreže za bezgotovinska plaćanja svedoči podatak da su na kraju 2021. godine na tržištu bila 114.984 POS terminala, što je preko 17.000 uređaja više nego na kraju 2020. godine. U istom periodu, broj bankomata povećan je za 1,81%, dok je broj izdatih platnih kartica premašio deset miliona, što je s tačno 10.170.276 kartica na kraju 2021. porast od 6,68%. Povećanje broja opcija plaćanja, odnosno kapaciteta prihvatne mreže nastavljeno je i povećanim prihvatanjem kineske platne kartice UnionPay, koju je još nekoliko banaka počelo da prihvata na svojim bankomatima. Istovremeno, broj virtuelnih prodajnih mesta, kao najinovativnije komponente savremene prihvatne mreže, porastao je za čak 37,8%, te potvrdio dugoročnu orijentaciju Narodne banke Srbije ka osavremenjivanju platnih sistema u Republici Srbiji.

Uporedo sa opisanim pozitivnim kretanjima u 2021. godini, nastavljen je i razvoj sistema za instant plaćanja IPS NBS. Osim kontinuiranog rasta dnevnog broja izvršenih transakcija, ovaj inovativni platni sistem unapređen je novim uslugama koje će dodatno doprineti optimizaciji tokova novca među građanima i privrednim subjektima. Najpre je tokom februara omogućeno generisanje i preuzimanje naloga za uplatu s NBS IPS QR kodom, čime se plaćanja dodatno pojednostavljuju u korist svih zainteresovanih građana. Banke su postupno počele da omogućavaju svojim korisnicima plaćanja putem NBS IPS QR koda, dok je u aprilu JP „Pošta Srbije” omogućila instant plaćanje na svojim šalterima u korist računa organa javne uprave, čime se ubrzava vršenje javnih usluga. Kako bi ispratila rastuću popularnost instant plaćanja i građanima omogućila potpuno informisanje o aktuelnostima, Narodna banka Srbije je u julu pokrenula novu internet prezentaciju  IPS – Instant plaćanja Srbije (https://ips.nbs.rs), kao svojevrstan vodič kroz sve pojedinosti u vezi sa instant plaćanjima. Tokom trećeg tromesečja 2021. godine, Narodna banka Srbije je omogućila bankama da svojim korisnicima ponude novu uslugu – servis „Prenesi”, koji građanima omogućava da jednostavno i brzo izvrše instant prenos novca u bilo koje doba dana, poznavanjem samo broja mobilnog telefona koji je primalac plaćanja registrovao za ovu uslugu. Banke su ovu uslugu počele da omogućavaju putem postojećih aplikacija mobilnog bankarstva, što će se nastaviti i u budućnosti, objavio je Sektor za platni sistem NBS.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa