Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Postpraznične onlajn prevare

Zašto ne treba otvarati sajt banke preko linka iz SMS-a
Ilustracija: Dobrosav Bob Živković
Srpska ekonomija

Kada nakon perioda trošenja i slavlja nastupi postpraznična besparica, internet je preplavljen lažnim nagradnim igrama, poklon-vaučerima i ponudom nestvarno povoljnih kredita za oporavak kućnog budžeta. Zato vam savetujemo da u ovo doba godine budete posebno oprezni kada naiđete na ponudu koja deluje suviše dobro da bi bila istinita – jer skoro nikada nije. U nastavku pročitajte gde vrebaju najveći rizici i kako da ih zaobiđete da biste bezbedno koristili prednosti digitalnog okruženja.

Ne nasedajte na ponude nerealno povoljnih kredita

Keš kredit sa godišnjom kamatom od dva odsto, bez ikakvog dodatnog obezbeđenja i standardnih bankarskih provera, zvuči kao sjajna prilika da posle praznika stanete na zelenu granu. Ovakvi oglasi se često pojavljuju na društvenim mrežama i celom internetu, ali u pitanju je prevara. Od potencijalne žrtve se traži da uplati određeni iznos na ime navodnih troškova pripreme ugovora i obrade zajma, malo kasnije i dodatnu manju sumu za „iznenadne troškove“, a da pozajmicu nikada ne dočekaju. I Narodna banka Srbije je više puta upozoravala korisnike da se ne upuštaju u ovakve aranžmane.

Ne šaljite lične podatke

Obratite dodatnu pažnju na sve poruke koje izgledaju kao da su poslate od banke ili druge institucije ako se u njima traži da pošaljete bilo koji lični podatak, da preuzmete neki materijal sa linka ili otvorite dokument koji se nalazi u prilogu. Ukoliko se neko predstavlja kao zaposleni banke, telekomunikacione kompanije, zdravstvene ili neke druge ustanove, i od vas traži lične, poverljive podatke, posebno ako su u pitanju vaše korisničko ime i šifra za e-Banking, budite posebno sumnjičavi. Znajte da banka nikada ne bi tražila podatke na ovaj način. Fotografije kartice i podaci sa njih se takođe nikada ne šalju. Banke imaju određene mere zaštite kako prevaranti ne bi mogli da se lažno predstavljaju u njihovo ime, ali važno je da i korisnici sa svoje strane preduzmu sve neophodne mere da smanje rizike.

Dobro gledajte traku sa adresom

Kada na nekom sajtu unosite korisničke podatke ili brojeve kartice, uvek proverite adresnu traku u pretraživaču kako biste se uverili da dati URL pripada odgovarajućem, legitimnom servisu. Možda samo liči, sa izmenjenim jednim slovom, tako da je teško primetiti da to nije prava adresa (na primer Bookingg.com umesto Booking.com), a sajt može izgledati identično. Dodatno, da li veb stranica na kojoj se vrši unos počinje sa „https” i da li uz adresu stoji simbol katanca, što garantuje bezbednost podataka. Za sva onlajn plaćanja karticama, koristite sajtove koji su podržani „3D secure“ bezbednosnim protokolima najvećih kartičnih kompanija. To su Verified by Visa, Mastercard Secure Code i American Express SafeKey. Link za pristup elektronskom bankarstvu unesite u marker (Bookmarks) vašeg internet pretraživača i pristupajte odatle ili preko zvaničnog sajta, a nikako preko linkova iz sumnjivih imejl ili SMS poruka.

Oprez sa nagradnim igrama i poklonima

Hitnost, uslovljavanja ili nestandardni zahtevi i sve što zvuči previše dobro da bi bilo istinito su uvek znak za uzbunu. Razmislite, da li bi neka banka zaista pretila blokadom računa „ukoliko u roku od 24 sata ne uradite to i to“? Ne treba poverovati ni da Deda Mraz ima zakasneli poklon za vas, na primer gratis putovanje na Mundijal u Kataru. Ova vrsta prevare već kruži na internetu, a na sličan način su prevareni fanovi uoči prošlog kupa u Rusiji jer su klikom na link umesto nagrade dobijali virus. Svaku nagradnu igru trebalo bi proveriti na zvaničnim nalozima organizatora. S podozrenjem tretirajte i „ekskluzivne“ informacije koje vam neko šalje. Prilog s naslovom „Konačno otkrivena tajna virusa korona“ možda sadrži vrstu virusa koja krade korisnička imena, lozinke, brojeve kreditnih kartica i druge osetljive podatke.

Pristupite detektivski svakom sumnjivom imejlu, poruci, oglasu

Ne treba slepo verovati imenu pošiljaoca koje se prikazuje u elektronskoj pošti od nepoznatih ljudi. Proverite da li poruka stvarno stiže sa adrese koja je navedena u polju “from” tako što se klikne na “File” pa “Properties”, savetuju ekspetri iz oblasti digitalne bezbednosti na besplatnoj platformi Ersteznali.rs.. Takođe, ako se neko predstavlja kao zaposleni banke, a šalje sa Google ili Yahoo adrese, sigurno je reč o prevari. Sajber kriminalci često koriste automatske prevodioce pa su tekstovi u lažnim nagradnim igrama, kao i ponude sumnjivih kredita, često nelogični ili sa pravopisnim greškama. Ovo je jasan signal da nešto nije u redu, mada su i internet prevodioci sve bolji, pa ispravno napisan tekst ne znači da nije prevara u pitanju.

Za bezbrižno surfovanje u postprazničnoj sezoni, a i inače, poštujte i ostala opšta pravila „higijene“ u digitalnom okruženju. Nemojte koristiti javno dostupne Wi-Fi mreže za razmenu ličnih podataka i usluge e-bankarstva. Ukoliko morate nešto hitno da obavite, koristite opciju prenosa mobilnih podataka. Redovno ažurirajte operativni sistem računara i telefona, koristite proverene antivirus softvere i redovno ih ažurirajte. 

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena