Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Đubrivo za cveće praviće od smeća

Projekat u Gornjem Milanovcu
Srpska ekonomija

Novi model upravljanja otpadom zasnovan na održivom razvoju i cirkularnoj ekonomiji realizovaće se u Gornjem Milanovcu saradnjom lokalnog javno-komunalnog preduzeća sa kompanijom „Novamont“ i JKP „Kontarina“ iz Italije. To će omogućiti Gornjem Milanovcu da već uspešan model upravljanja otpadom italijanskih preduzeća u svetu, primeni u svojoj sredini i postane opština za primer celoj Srbiji jer, podaci pokazuju da se tri miliona tona komunalnog otpada stvori godišnje u Srbiji, a od te količine 48,4 odsto je organski otpad, objavila je Privredna komora Srbije. 

Prerada otpada „na italijanski način“ omogući će JKP „Gornji Milanovac“ da pravi i prodaje kompost i time ostvari dodatni prihod, kaže Ivan Lazić, direktor JKP.  

„Italijanski model nudi i rešenja za biorazgradivi otpad kako ne bi završavao na deponijama. Sprečava se eventualna havarija zbog zapaljivog biogasa koji se stvara na deponijama bio-otpada, produžava vek sanitarnoj deponiji, a s druge strane, kompost od biorazgradivog otpada može da se iskoristi za prihranjivanje cveća, drveća i biljaka na javnim površinama“, kaže Lazić.

Lokalno komunalno preduzeće, inače, od 2017. radi sa Opštinom i Kalencelarijom za zaštitu životne sredine na promociji razdvajanja otpada, na papir i karton, plastiku i komunalni otpad.

Uz bolji model upravljanja, otpad postaje novi proizvod – organsko đubrivo za poboljšanje kvaliteta vode, zemljišta, kontrolu korova, štetočina i bolesti. 

Očekuje se i smanjenje pritiska na deponije i troškova odlaganja otpada, novi izvor prihoda od prodaje komposta, novi posao i tržište za domaće proizvođače kesa, ističe Dragan Stevanović, sekretar Udruženja za hemijsku, gumarsku i industriju nemetala Privredne komore Srbije.

Saradnju sa „Novamontom“, svetskim liderom u proizvodnji kompostabilne biorazgradive plastike, Udruženje je uspostavilo da bi članicama obezbedilo pristup novim tehnologijama, sirovinama i modelima poslovanja koji doprinose da se proizvodnja prilagodi regulativi EU.

„Članicama smo obezbedili transfer tehnologije, obuku i probnu sirovinu. Nekoliko naših proizvođača već je počelo proizvodnju kesa, boje za plastiku u obliku granula, i drugih proizvoda od kompostabilne biorazgradive plastike ovog proizvođača“, rekao je Stevanović.

Otvaranjem Klastera 4 – Zelena agenda i održivo povezivanje, time i četiri nova pregovaračka poglavlja, Srbija je dobila vetar u leđa pridruživanju Evropskoj uniji. PKS učestvuje u brojnim projektima iz domena zaštite životne sredine i pruža podršku privredi u procesu prilagođavanja politici i ciljevima EU u ovim oblastima.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena