Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Beograd kupio u Nemačkoj planove enterijera Novog dvora iz 1914. godine

Beograd
Foto: Kancelarija za saradnju s medijima
Srpska ekonomija

Grad Beograd i Muzej grada Beograda kupili su u Nemačkoj dragocen i tek nedavno otkriven plan dizajna enterijera srpske kraljevske palate (Interior Design Plans of the Serbian Royal Palace), koji su izradili nemački dizajner August Boze i njegova supruga Elza Boze iz Vajmara, objavio je Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda.

– Projekat je naručio i platio kralj Petar I Karađorđević. To je dvotomni album sa 50 akvarela i 80 crteža grafitnom olovkom na specijalnom japanskom papiru. Trebalo je da album bude poslat u Srbiju u leto 1914. godine, ali je izbio Prvi svetski rat i tako je ostao u Nemačkoj. Novi dvor, u kojem se danas nalazi Predsedništvo Republike Srbije, čija je gradnja započeta 1911. godine, a završena 1922. godine, nikada nije uređen po ovom projektu. Aleksandar Karađorđević, prestolonaslednik a potom i kralj, posle Prvog svetskog rata od Nemaca, omraženih neprijatelja iz Velikog rata, nije hteo enterijer svog dvora. Posao uređenja enterijera Novog dvora dobila je i završila francuska kompanija „Bezije” – objasnio je Vesić.

Vesić je rekao da će plan dizajna enterijera Novog dvora biti deo postavke Muzeja grada Beograda, napomenuvši da će Beograd nastaviti da kupuje i vraća srpsko kulturno blago koje se nalazi u svetu, javlja Beoinfo. 

– Muzej grada Beograda prati tržište umetničkih dela u svetu gde god se pojavljuje srpsko kulturno blago. Ako naše institucije smatraju da su za nas ti umetnički predmeti dragoceni, mi pokušavamo da ih kupimo i vratimo u Beograd. Tako smo uradili i sa kolekcijom slika iz „Jugoeksporta”, koju su pokušali da prodaju u bescenje, a sada je u vlasništvu Beograđanki i Beograđana – rekao je Vesić.

On je dodao da je suviše „kulturnog blaga odneto, oteto ili prodato iz našeg grada u inostranstvo protekla dva veka”. 

– Politika Grada Beograda, na kojoj insistiram, jeste da u naš grad vraćamo naše oteto ili odneto kulturno blago. Srećan sam što u tome uspevamo – poručio je Goran Vesić.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena