Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Startapovi osnaženi za 2022.

Beograd
Srpska ekonomija

Postoje mnoge prepreke za početnike u svetu biznisa, a najčešće izazove predstavljaju kreiranje poslovnog plana, uspešno vođenje marketinga i efikasna komunikacija sa poslovnim partnerima i klijentima. Nemački informativni centar za migracije, stručno obrazovanje i karijeru - DIMAK, u saradnji sa partnerskim organizacijama, podržava mlada mala i mikro preduzeća koja su osnovali povratnici, potencijalni migranti, ali i ostali građani u riziku od siromaštva. Ove grupe stanovništva izuzetno su pogođene teškom ekonomskom situacijom u Srbiji i pandemijom korona virusa.

Podržana startap preduzeća su aktivna u poljoprivrednom, zanatskom i uslužnom sektoru. Od početka sprovođenja pomoći početkom 2021. godine odabrano je 50 malih i mikro preduzeća. Od njih je 45 već uspešno završilo program. DIMAK-ov partner, nevladina organizacija „Help”, prethodno je podržala ove startapove u samom osnivanju.

Nije iznenađenje da se, zbog promena nastalih tokom pandemije, većina obuhvaćenih preduzetnika borila da održi redovno poslovanje. Kako bi mogli da nastave sa aktivnostima uprkos pandemiji, tokom leta 2021. godine učesnici programa dobili su i tzv. Kovid-paket od DIMAK-a. Paketi su, između ostalog, sadržavali dezinfekciona sredstva i zaštitnu opremu, a za firme koje rade direktno sa klijentima i filtere za vazduh.

Saveti skrojeni po meri

Program obuka se sastojao od pet modula zahvaljujući kojima su polaznici bili u prilici da prošire svoja znanja o tome kako voditi kompaniju. Obuhvaćeni su preduzetništvo, e-poslovanje, marketing, poslovna komunikacija i kultura, kao i inovacije.

Pored toga, o učesnicima su se individualno brinuli mentori. Na taj način zajedno su razvijane nove poslovne ideje. „Moj tim i ja koristimo svaku priliku da naučimo nove veštine“, kaže fizioterapeut Milan Vasić, jedan od učesnika. Rad sa njegovim mentorom pomogao mu je da bolje razume gde je trenutno pozicioniran na tržištu i da unapredi svoj marketing.

„Osnovni cilj ove inicijative je bila podrška po meri, koja je bila korisna na različite načine u zavisnosti od tipa kompanije. DIMAK radi sa iskusnim pružaocima usluga kako bi osigurao da saveti i mentorstvo budu individualno prilagođeni svakom od preduzetnika. Savetovanja su se odvijala uživo na licu mesta ili onlajn, a pružena je kako grupna, tako i individualna podrška“, kaže Valentina Đureta, projektna menadžerka u GIZ-u.

Spremniji za budućnost

Primeri nekih učesnika pokazuju šta se postiže podrškom. Milica Savić, jedna od polaznica, završila je obuku za razvoj poslovanja. Ona vodi farmu i prodaje maline. Kako bi dalje razvijala svoj posao, sada želi da nastavi školovanje i pohađa kurs računovodstva u organizaciji DIMAK-a.

Mentorska podrška za razvoj poslovanja pokazala je dečijoj fizioterapeutkinji Jeleni šta može da učini da unapredi rad u svojoj praksi. U budućnosti bi se prvenstveno fokusirala na pomoć deci i osobama sa autizmom.

Zahvaljujući podršci DIMAK-a i Help-a, učesnica Jasmina Kirik je uspela da unese pozitivne promene u voćarsku farmu koju vodi sa suprugom. Mogli su da kupe nove mašine koje olakšavaju rad. Njen muž takođe može da preuzima narudžbine od drugih farmera i tako zaradi dodatni novac. Jasmina se nada da će lakše pronaći dodatni posao van preduzeća uz informatičku obuku koju nudi DIMAK.

„Na kraju programa učesnici su dobili mini biznis-plan, odnosno preporuke koje su se direktno odnosile na njihovo preduzeće“, dodaje Đureta. „Time im je pružena podrška kako da krenu dalje u poslovanju, ali i odgovori na poslovne izazove sa kojima su se ranije susretali. Tako su dobili savete o tome gde i kako se prijaviti za dodatnu podršku, kako se organizovati u klastere, kako poboljšati svoje marketinške planove i doći do novih klijenata. Sveukupno, ovakva vrsta podrške je veoma dragocena, jer mala i mikro preduzeća nemaju često priliku da dobiju savete prilagođene njihovim potrebama“, rekla je Đureta.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena