Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zdrava konkurencija nije na odmet

Mladi i uspešni ljudi: Danijela Miljković
Piše: Vesna Zdravković

Danijela Miljković je mlada kozmetičarka koja je još iz srednjoškolskih dana izabrala svoj profesionalni put. Počela je kao maser terapeut da bi kasnije obavljala i ostale kozmetičke usluge. Naša sagovornica je uporna, kreativna, edukuje se, kontinuirano radi na sebi i kaže da samo stalno ulaganje u posao doprinosi da usluga bude kvalitetna, a korisnici kozmetičkih tretmana zadovoljni.

Mezoporacija, mikrodermoabrazija, ultrazvučne špatule, hemijski pilinzi i biorevitalizacija samo su neki od tretmana kože kojima se poslednje četiri godine posvetila Danijela Miljković. Naša sagovornica ima trideset pet godina. Mama je dve devojčice, a već 15 godina je u svetu kozmetike koja nudi širok spektar mogućnosti. Zato je važno ne rasplinuti se nego se opredeliti za konkretnu oblast. Sve je počelo još u srednjoj školi. Posao tehničara za hidrogradnju nije joj bio suđen. Kao srednjoškolka pokazala je interesovanje za tretmane masaže. Završila je tečaj kod jednog od naših najboljih terapeuta. I tako je počelo...

- Pre sedamanaest godina upoznala svog sadašnjeg supruga. On je tada držao frizerski salon na Slaviji koji ima dugu tradiciju, jer se i suprugova majka bavila istim poslom. Preselili smo se na Vračar i odmah po završetku srednje škole počela sam da radim. Masaže su mi u početku bile primarne, ali sam radila i depilacije, pedikir, manikir, nadogradnja trepavica, japansko iscrtavanje, a pokazala sam i interesovanje za tretmane lica. Stalno sam išla korak dalje, prolazila obuke i učila o svemu što je novo u kozmetici. Važni su upornost, strpljenje, praksa i naravno ljubav.

Krug stalnih klijenata

Posle par godina Danijela Miljković je shvatila da je ipak napravila pravi izbor profesije. Ostalo je još da iz mnoštva mogućnosti u kozmetici izabere jednu. Danijelina kreativnost i želja da proba sve usmerili su je na pravi put. Odlučila je da se bavi aparaturnom negom lica. To je, objašnjava sagovornica kombinacija struje i kozmetike. Dodaje da nije lako doći do aparata koji koštaju između dvadeset i pedeset hiljada evra. Tu dolazimo do pandemije i poslovanja.

- Pandemije nije u tolikoj meri poremetila rad, nekako funkcionišemo. Izgubili smo klijente, naše ljude koji žive u inostranstvu, a preko godine dolaze na par meseci u Srbiju. Neki klijenti nisu dolazili nekoliko meseci. Bilo je i zahteva da na tretman dođu prvi, neki su tražili da se salon provetrava, dok je bilo i zahteva da se ne nosi obična maska. Svako ima pravo da se plaši i da želi da se zaštiti. Uprkos svemu neko ko dobro radi svoj posao ima iza sebe i krug svojih stalnih klijenata.

Sagovornici je samo smetalo što je u vreme zatvaranja zbog korone najveći udar bio na kafiće, restorane, kozmetičke i frizerske salone, teretane. Kao da su ti prostori leglo zaraze, a u stvari su to mesta na kojima se i pre pandemije vodilo računa o higijeni.

Ona ističe i da je u Srbiji teško biti preduzetnica, jer se samo povećavaju zahtevi i sve poskupljuje.

- Evo recimo računi za struju su sve veći. Pre tri godine struju sam plaćala 6.000, sada računi iznose 11.000 dinara. Poskupljuju i cene kozmetčkih proizvoda koji su i inače preskupi, a mi smo poslednja karika u tom lancu tako da je nama najteže da podignemo cenovnik. Svaki tretman lica trebalo bi da košta od 50 evra pa naviše, a trenutne cene su daleko niže.

- Ima previše frizerskih i kozmetičkih salona u Beogradu - smatra Danijela Miljković.

Jednostavno svuda niču, a problem prave i oni koji usluge nude po stanovima. Sagovornica još naglašava da se tako gubi i na kvalitetu posla, ali ipak misli da zdrava konkurencija nikad nije na odmet. Ima posla za svakoga i svako može da zaradi i opstane, baš zato što saloni nude različite kozmetičke usluge.

Kontinuirana nega

Pitali smo Danijelu ko najčešče dolazi u kozmetički salon, da li su to isključivo žene ili ima i muškaraca i kojeg su uzrasta.

- Dolaze žene i muškarci svih uzrasta. Stariji muškaraci rade tretmane lica, dok mlađi muškarci traže uglavnom masaže, pedikir, a sve popularnija je i depilacija grudi. Generalno i muškarci počinju više da vode računa o svom izgledu. Što se tiče žena ima onih koje se sređuju redovno, ali ima i onih koje bi da periodično izgledaju bolje od glave do pete. Leti, pred odmor i odlazak na more je prava pomama za raznim tretmanima.

Koža je organ koji se konstantno obnavlja, što znači da mora da se kontinuirano neguje, ističe sagovornica. Nije dovoljno uraditi pred odmor deset anticelulit masaža i tako rešiti problem. Ne mogu se zadebljanja na stopalima ukloniti korišćenjem kreme. Izgled kože ne može se promenti ma koliko u nju ubrizgali hijelurona ili botoksa. Pri tome treba voditi računa o ishrani, unosu tečnosti, spoljašnjim uticajima, hormonima, količini spavanja. Koža se neguje već od puberteta. Savet je da kod kuće uvek imata mleko, losion ili tonik prilagođen tipu kože.

- U posao je potrebno stalno ulagati i truditi se da se klijentima obezbedi najkvalitetnija moguća usluga. Ne možeš samo prodati uslugu, već je važno videti boljitak - priča Danijela Miljković, kozmetičarka i kaže da nema veće satisfakcije nego kada vidite da vaš klijent iz salona izlazi zadovoljan.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane