Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kompanije, NVO, mediji i građani ujedinjeni Spašavaju hranu, spašavaju humanost

Kampanja "Spasimo hranu, spasimo humanost“, trajaće do sredine novembra
Srpska ekonomija

Dok u Srbiji, 480.000 ljudi živi na granici apsolutnog siromaštva, prema procenama u našoj zemlji se baca dva miliona kilograma hrane dnevno. Uprkos tome što se hrana sve više donira, a proizvođači hrane i trgovci žele da doniraju viškove hrane narodnim kuhinjama, bankama hrane i dobrotvornim organizacijama, količina hrane koja se donira i dalje čini samo mali deo u ukupnom višku jestive hrane dostupne u Srbiji. Prema analizi koju su sproveli Forum za odgovorno poslovanje i Koalicija za dobročinstvo, donacije hrane u Srbiji bi mogle da budu uvećane na godišnjem nivou za vrednost od blizu 160 miliona dinara (na ukupno 700 miliona dinara), ukoliko bi bio ukinut PDV na donacije hrane.

„Nama je posebno drago što se ove godine priključio i podržao Nacionalni dan davanja ovako veliki broj organizacija iz različitih sektora poslovanja, to pokazuje da smo zajedno jači. Ipak, najznačajniji pomak u rešavanju ovog problema bi bio napravljen ako bismo uspeli da najzad rešimo pitanje ukidanja PDV-a na donacije hrane“, rekao je Veran Matić, izvršni direktor Srpskog filantropskog foruma.

Kampanja "Spasimo hranu, spasimo humanost“, trajaće do sredine novembra za slučaj da zainteresovane kompanije i organizacije žele da se uključe i doprinesu.

Inače, Koalicija za dobročinstvo i Srpski filantropski forum obeležili su 9. oktobra četvrti po redu Nacionalni dan davanja, uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), odajući priznanja kompanijama (34), organizacijama civilnog društva (12) i medijskim kućama (12) koje su dale najznačajniji doprinos kampanji „Spasimo hranu, spasimo humanost“, ili su podržale pojedinačne inicijative u okviru kampanje.

“Ovogodišnja tema povećanja donacija hrane i smanjenja bacanja hrane potpuno je u skladu sa američkim vrednostima i običajima koje svakodnevno praktikujemo i negujemo”, rekao je Entoni Godfri, ambasador SAD u Srbiji

Kompanije koje su dobile priznanja su podržale Nacionalni dan davanja i kampanju velikodušnim novčanim donacijama i/ili donacijama u hrani koje će biti podeljene u vidu paketa osnovnih namirnica najugroženijim građanima u Srbiji. Mnoge od ovih organizacija i kompanija su takođe podržale kampanju ustupajući svoj medijski prostor kako bi podpomogle širenje poruka i podizanje svesti građana o problemu bacanja hrane. Kao deo kampanje zagovaranja, predstavnici medija su pripremali hranu sa poznatim kuvarima i restoranima koja je bila podeljena ugroženima, dok su neke kompanije pozvale svoje zaposlene da prikupe donacije u hrani kako bi dali doprinos ovoj inicijativi. I dok se očekuje da će u okviru ove kampanje biti sakupljeno dovoljno hrane da zadovolji osnovne potrebe hiljada građana u narednih nekoliko meseci, glavni cilj je osigurati da u budućnosti donacije hrane postanu pouzdan izvor osnovnih namirnica onima kojima su neophodne.

„Mudri ljudi su rekli da nam život pruža onoliko koliko smo spremni da pružimo drugima i da je bogat samo onaj čovek koji može i želi da pomogne drugima. Upravo na tim principima zajedno stvaramo bolje, humano i solidarno društvo”, rekla je Darija Kisić Tepavčević, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Tokom obeležavanja Nacionalnog dana davanja u Zadužbini Ilije M. Kolarca bile su predstavljene slike koje je uslikalo pet studenata Fakulteta primenjenih umetnosti. Ova dela mladih umetnika će biti poklonjena odabranim kompanijama koje su pružile izuzetnu podršku kampanji.

Nacionalni dan davanja i kampanja „Spasimo hranu, spasimo humanost“ se realizuju u sklopu Projekta za unapređenje okvira za davanje, koji podržava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a koji sprovodi Koalicija za dobročinstvo, na čelu sa Fondacijom Ana i Vlade Divac. Ostali članovi Koalicije su Trag fondacija, Catalyst Balkans, SMART Kolektiv, Srpski filantropski forum, Forum za odgovorno poslovanje i Privredna komora Srbije.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta