Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Hrana nije za bacanje

Dobročinstvo
Piše: Vesna Zdravković

Kampanja „Spasimo hranu, spasimo humanost“ počela je u avgustu i traje do decembra. Prikupljane životnih namirnica za socijalno najugroženije, ali i ukazivanje na to da treba da vodimo računa o hrani i podelimo je sa onima kojima je potrebnija. Odaziv velikih kompanija je dobar, kao i pojedinaca i udruženja. Još imate vrmena da se prijavite i uključite u ovu dobrotvornu akciju.

Pre pet, šest godina posetila sam malo, uređeno mesto u Austriji sa oko deset hiljada stanovnika, velikim tržnim centrom, hotelima sa pet zvezdica i fabrikom u kojoj se prave proizvodi od soje. Imala sam priliku da vidim ceo proces, što bi se reklo od njive do trpeze. Posetu i obilazak fabrike posebno sam zapamtila po tome što se otpad od prerađene soje NIJE BACAO, već se koristio kao hrana za stoku, konkretno krave. Upravo iz Austrije dolazi vest koju je prenela Srpska ekonomija. Institut za upravljanje otpadom Biotehničkog univerziteta u Beču obavio je 20-godišnje istraživanje o hrani kao otpadu. Pokazalo se da godišnje u svakom austrijskom domaćinstvu do 133 kilograma hrane završi na otpadu. Procenjeno je takođe, da vrednost tih namirnica iznosi između 250 i 800 evra. Najčešće se bacaju hleb, peciva, voće i povrće.

U Srbiji se baci dva miliona kilograma hrane dnevno, na svetskom nivou to je jedna trećina proizvedene hrane dnevno! Pored toga, može da se govori i o posledicama po životnu sredinu zbog otpada od hrane čime se bavio NALED. Došli su do podatka da se u našoj zemlji godišnje proizvede čak 900.000 tona otpada od hrane, a više od 500.000 tona završi na deponiji gde se njegovom razgradnjom stvara ogromna količina uglen-dioksida i metana koji štete okolini i zdravlju ljudi.

Kampanja traje do decembra

Ovi podaci o bacanju hrane su jedna, veoma važna strana kampanje „Spasimo hranu, spasimo humanost“ koja je počela 23. avgustra i trajaće do decembra. U stvari, to je centralna tema ovogodišnjeg Nacionalnog dana davanja koji se u Srbiji još jednom obeležava 9. oktobra, na dan rođenja velikog srpskog dobrotvora Mihajla Pupina. Kampanjom se želi ukazati na to da hrana koja nama ne treba nekome će značiti mnogo, kaže za Srpsku ekonomiju Marija Batinica, iz Fondacije Ana i Vlade Divac.

- Svakom od nas uvek nešto od hrane ostane u frižideru ili nešto i ne koristimo. To može da se usmeri prema ljudima kojima je hrana potrebnija. U Srbiji skoro pola miliona ljudi živi na ivici apsolutnog siromaštva. Hranu nikako ne smemo da bacamo, već možemo da je podelimo sa prvim komšijom ili beskućnikom.

Donatori su kompanije, ali i pojedinci

Kampanja “Spasimo hranu, spasimo humanost” se realizuje u okviru projekta “Unapređenje okvira za davanje” koji se nalazi u četvrtoj, završnoj godini. Sprovodi ga Koalicija za dobročinstvo predvođena Fondacijom Ana i Vlade Divac uz podršku USAID Srbija. Inače, uoči Nacionalnog dana davanja tačnije 29. septembra počinje prikupljanje donacija hrane koja će trajati mesec dana na celoj teritoriji Srbije.

- Na sajtu spasimohranu.rs biće redovno ažurirani punktovi za građane u kom gradu mogu da donesu hranu koja će kasnije biti distribuirana našim partnerskim insituticijama, u zavisnosi od grada u kojem je hrana prikupljena. Nećemo biti skoncentrisani samo na Beograd, već ćemo gledati da fokus bude na celoj Srbiji, jer svuda ima stanovništva kojima je hrana potrebna.

Sagovornica ističe da se veoma mnogo kompanija odazvalo pozivu, neke su se i samoinicijativno pridružile,kao i organizacije civilnog društva, ali i mnogi građani.

- Imamo i instagram i fejsbuk profil na kojima se nalazi formular preko kojeg mogu svi zaniteresovani da nas kontkatiraju. Građani i kompanije prepoznali su važnost kampanje, tako da nam se svakodnevno javlja dosta ljudi.

Ove nedelje je održana Medijska humanitarna kuhinja. Predstavnici medijskih kuća zasukali su rukave, stavili kecelje i seckali šargarepu, luk, cveklu. Profesionalni kuvari su zatim pripremili grašak, pirinač, meso i mešanu salatu sačinjenu od sirove cvekle, šargarepe i kelerabe uz dodatak susama, limunovog soka i maslinovog ulja. Napravljeno je 135 svežih i zdravih obroka koji su podeljeni organizaciji Adria Srbija i korisnicima LiceUlice.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća