Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Skok prometa, ali i cena nekretnina

Tržište nepokretnosti
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Na srpskom tržištu nepokretnosti desio se „bum“ u ponudi i potražnji stanova, kuća, vikendica, zemljišta. Ta rekordna zainteresovanost za nepokretnosti rezultat je ubrzane građevinske industrije, sa jedne strane, ali i obezbeđivanja od strane Republičkog geodetskog zavoda sigurnog i validnog tržišta nekretnina. Od juna prošle, kao i u prvoj polovini ove godine RGZ beleži trend porasta prometovanih nepokretnosti na teritoriji Srbije. Veći je i ukupan obrt novčanih sredstava u prvih šest meseci ove godine. Iznosio je 2,9 milijarde evra što je povećanje od 72 odsto u odnosu na isti period lane.

Najtraženiji stanovi, više se kupuju i vikendice

Stanovi su i dalje „in“ u odnosu na ostale vrste nekretnina. Građani kupuju stanove i u novogradnji, ali ih zanimaju i oni u starogradnji. Od januara do juna 2021. trgovalo se sa 89.463 stana, od čega je čevrtina bila na teritoriji Beograda. Stanovi prometovani u prestonici plaćeni su jednu milijardu evra. Najviše stanova je prodato u Zemunu (2.832), Voždovcu (2.209), Zvezdari (2.206), Novom Beogradu (2.114) i na Paliluli (2.001). U Rakovici je realizovan najmanji broj prometa. U toj beogradskoj opštini relativno su ujednačene prosečne cene stanova u starogradnji i novogradnji i ta razlika iznosi svega 250 evra, rekla je za RTS Dragana Milićević Sekulić, načelnica Odeljenja za procenu i vođenje vrednosti nepokretnosti. Ona je uporedila prosečne cene kvadrata u Zemunu gde je kvadrat stana koštao 1.825 evra u novogradnji odnosno 1.523 evra u starogradnji, dok je u Rakovici u novogradnji stan plaćen po kvadratu 1.380 odnosno u starogradnji 1.131 evro.

Od vanrednog stanja u Kovid 2020. godini raste i potražnja za vikendicama koja ne prestaje i u prvih šest meseci tekuće godine. RGZ beleži povećanje od 34,4 odsto. Najjeftinija vikendica je u Subotici koja je plaćena 1.020 evra, dok se najskuplja nalazi na Kopaoniku i koštala je 600.000 evra, rekla je gostujući na Studiju B Dragana Milićević Sekulić. Ona je istakla da je RGZ evidentirao, kada je reč o Beogradu da je najviše vikendica prodato u Sopotu i Grockoj 33 odnosno 21. U Srbiiji prvo mesto i dalje drži Inđija sa 106 vikendica, slede Novi Sad (64), Beočin (47), Sremski Karlovci (42), Irig (34), Zrenjanin (28) i Subotica(24).

Najskuplji kvadrat stana očekivano je bio u „Beogradu na vodi“ (9.721 evro). U starogradnji kvadrat stana na Vračaru dostigao je cenu od 4.615 evra. Jedna kuća na Savskom vencu dostigla je astronomsku cenu od čak pet miliona evra. Dragana Milićević Sekulić kaže da je taj deo Beograda tradicionolano poznat po najvećem prometu kuća u Srbiji. U prvoj polovini tekuće godine povećane su i prosečne cene. Navela je kao primer upravo Savski venac gde je prosečna cena stana u starogradnji veća za 10 procenata u odnosu na isti period prošle godine. U novogradnji taj iznos je povećan za dva odsto. Veće cene odraz su ponude i tražnje na tržištu, kaže sagovornica. Objašnjava da je to isključivo između prodavca i kupca, a RGZ je tu da unese podatke iz kupoprodajnog ugovora u katastar, a cenu u Registar cena nepokretnosti.

Preovlađuje kupovina za gotovinu

Kupci su plaćali nepokretnosti za keš u 84 odsto prometa. Isto važi i za stanove koji su u 63 odsto kupoprodaja plaćeni gotovinski. Kreditno finansiranje stanova je dominanatno u Vranju (59 %), Novom Sadu (50%), dok u još pet gradova u Srbiji kupovina stana iz kredita iznosi preko 40 odsto. U Novom Pazaru u čak 90 odsto kupoprodaja za stanove je izdvojena gotovina, u Leskovcu 82, a u Loznici 80 odsto prometa obavljeno je za keš.

Na pitanje da li je sada pravo vreme za kupovinu stana teško je odgovoriti, ali jedno je sigurno da je to veliki korak i za prodavca i za kupca. Imovina se ne kupuje ili prodaje svaki dan, to je nešto zbog ćega se jednom ili dva puta u životu ide u katastar. Upravo službe za katastar nepokretnosti su mesto od kojeg se polazi pre svake kupoprodaje. Pouzdani podaci o vlasništvu nad nepokretnostima isključivo se mogu dobiti i proveriti u katastru. S tim što se sada informacija o nosiocu prava vlasništva može dobiti elektronskim putem, uz angažovanje advokata ili javnog beležnika, bez odlaska na šalter RGZ-a.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća