Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Politika, oružje i ustanici

Kroz istoriju
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Konak kneza Miloša ponovo je otvoren i to novom stalnom izložbom koja je podeljena na istorijski i etnološki deo. Srbija, njeni vladari i život Srba u XIX veku dostupni su javnosti, a od kraja avgusta i početka septembra ukoliko bude povoljna epidemiološka situacija posetioce očekuju predavanja i koncerti.

Trgovac, vojvoda, vožd i knez – sve u liku jednog čoveka za kojeg se vezuju mnoge zanimljive priče I anegdote. Miloš Obrenović ostavio je iza sebe i značajna zdanja poput konaka u Topčideru. Iskoristili smo ove tropske dane i posetili konak kneza Miloša sa namerom da Vam predstavimo novu stalnu izložbu. Taj istorijsko-kulturno spomenik zbog rekonstrukcije i korone bio je zatvoren do juna ove godine kada otvara vrata građevine stare skoro dva veka. Naš vodič je kustos Istorijskog muzeja Srbije Boris Marković.

Izložba je podeljena na istorijski i etnološki deo. Postavka u prizemlju 190 godina starog konaka posvećena je Prvom srpskom ustanku, kao i životu srpskog naroda u XIX veku. Drugi deo stalne postavke koja se nalazi na spratu konaka predstavlja političku istoriju Srbije XIX veka. Sagovornik kaže da je nova postavka u celosti posvećena političkoj istoriji prema ideji njenog autora istoričara Vladimira Merenika. Pomagale su mu Katarina Mitrović, istoričarka umetnosti i etnološkinja Dragana Vidović.

Vožd Karađorđe i znameniti ustanici

- U donjem holu vidimo naoružanje iz Prvog srpskog ustanka. Postavljeni su brojni originalni predmeti koji su pripadali voždu Karađorđu, knezu Milošu i njegovim naslednicima, kao i primerci naoružanja znamenitih ustanka – hajduk Veljka, Tanaska Rajića, Pop Luke Lazarevića, Petra Dobrnjca i drugih. Imamo i jednu prostoriju koju je radila Dragana Vidović, etnološkinja posvećenu životu Srba u Osmanskom carstvu. Onda prelazimo na Kočinu krajinu, pa posetioce čeka Orašački zbor, bitke Mišarska, Deligradska i tako stižemo do propasti ustaničke Srbije 1813. godine.

Na spratu konaka kreće se od Drugog srpskog ustanka i u prvom planu su platna “Takovski ustanak”, jedne od najvrednijih slika Paje Jovanovića i Đure Jakšića. Istorijska priča zatim teče dalje i obuhvata čitav XIX vek da bi na kraju stigli do 1903. godine i Majskog prevrata.

Autentična dekoracija

U Miloševo vreme, pripoveda nam kustos, donji deo konaka odnosno dvora bio je namenjen pomoćnom osoblju, dok bi na gornjem spratu boravio knez. Najviše je koristio divanhanu koja je autentično dekorisana, znači da je iz vremena gradnje konaka 1831. godine, a služila je za prijem gostiju i vođenje razgovora uz kafu.

Autentična je i Šarena soba u kojoj se mogu videti, između ostalog Miloševa kapa za spavanje i lula. Interesantna je kaljeva peć koja je iz vremena kada knez Miloš nije bio na vlasti odnosno kada je konak koristio knez Aleksandar Karađorđević. Najverovatnije je da je ta peć iz četrdesetih, pedesetih godina XIX veka. Pored Šarene sobe, u kojoj je inače 1860. godine i preminuo knez Miloš nalazi se njegova Molitvena soba odnosno Bogomolja.

U najavi predavanja, koncerti, predstava

Što se tiče posetilaca ima ih, ali ne u onoj meri koliko se očekuje krajem avgusta i početkom sepembra kada bi trebalo da bude i veći broj gostiju u Beogradu. Nadamo se da korona neće ponovo zatvoriti vrata konaka i Istorijskog muzeja Srbije, jer su u planu raznovrsne aktivnosti.

Boris Marković otkriva za “Srpsku ekonomiju” da će u konaku biti organizovana predanja o srpskom XIX veku kojima će prethoditi određena stručna vođenja kroz izložbu.

Teme predavanja biće različite od graditeljske delatnosti kneza Miloša, umetnosti do privatnog života i ambicija ljudi iz Miloševog vremena. I još neke manje poznate istorijske činjenice izložene na jedan zanimljiv način.

Trebalo bi da bude obnovljen i muzičko-scenski igrokaz “Što se bore misli moje” autorke Zlate Tipold, u planu su i koncerti, najavljuje naš sagovornik.

preporučujemo da izdvojite vreme i provedete ga u hladu platana. Možete i da sačekate kraj leta i početak jeseni i da se sa kustosom Borisom Markovićem upustite se u avanturu kroz istoriju.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća