Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako je praistorijski čovek spojio nauku i gejming industriju?

Nacionalna platforma Srbija stvara
Srpska ekonomija

Nakon ogromne pažnje svetske i domaće javnosti koju je doživeo predstavljanjem na Svetskoj izložbi u Dubaiju i u Narodnom muzeju Srbije, projekat “Prehistoric MetaHuman” – virtuelno oživljavanje praistorijskog čoveka iz Lepenskog vira, premijerno je predstavljen i publici u Leskovcu.

Postavka će u novootvorenom Digitalnom kulturnom centru, koji je deo Leskovačkog kulturnog centra posvećen savremenoj kulturi i kreativnim industrijama, trajati do 18. maja. Svi posetioci biće deo naučne i digitalne revolucije, budući da je u pitanju inovativni projekat srpskih naučnika i inovatora, realizovan uz podršku nacionalne platforme Srbija stvara.

U sklopu predstavljanja projekta, 21. aprila, održan je i razgovor sa prof. dr Sofijom Stefanović sa Filozofskog fakulteta u Beogradu na temu: “Kako je praistorijski čovek spojio nauku i gejming industriju?”

Prvi put u istoriji čovečanstva, verno prikazano digitalno lice praistorijskog čoveka iz Lepenskog vira, animirano je i “oživljeno” uz pomoć vrhunske Metahuman tehnologije, razvijene u Srbiji. Grupa naučnika i inovatora iz Srbije na čelu sa prof. dr Sofijom Stefanović prvo je na bazi analize iskopanih kostiju uradila realističan 3D model lobanje praistorijskog čoveka, a potom je uz pomoć vrhunske MetaHuman tehnologije - koju je razvila domaća gejming kompanija “3lateral” iz Novog Sada (deo “Epic games”) i Unreal Engine-a softvera - praistorijski čovek virtuleno i “oživeo”.

"Presrećna sam zbog ogromnog interesovanja javnosti da pogleda ovaj revolucionarni projekat, zbog čega se i rodila ideja da naš MetaHuman poseti gradove širom Srbije. To želimo da sprovedemo u delo i kada je reč o celokupnoj postavci kojom se Srbija uspešno predstavila na ovogodišnjem Expou u Dubaiju. Konkretno Metahuman projekat je neverovatan spoj nauke i gejming industrije i imaće uticaja u brojnim drugim granama kreativnih industrija… To je upravo misija za koju se zalaže “Srbija stvara” – razvoj i podrška multidisciplinarnost, saradnje u oblasti inovacija i kreativnih industrija, podrška talentima, ali i predstavljanje Srbije u svetu kao moderne i inovativne zemlje”, ističe Ana Ilić, viša savetnica predsednice Vlade Srbije za kreativne industrije i turizam, koja predvodi tim platforme Srbija stvara.

Osim ovog revolucionarnog projekta svi posetioci biće u prilici i da u virtuelnoj realnosti (VR) posete neku od izložbi kojima je Srbija u Dubaiju predstavila neka od najvećih dostignuća naših naučnika, poput Nikole Tesle, Mihaila Pupina ili dela Nadežde Petrović i nacionalno blago Narodnog muzeja Srbije.

“Za ljude koji žive u unutrašnjosti Srbije je važna stvar da mogu da pogledaju neke savremene izložbe ili isprate inovativne i interesantne događaje. Posebno me čini srećnom činjenica da je upravo Leskovački kulturni centar tehnički opremljen i za ovakve događaje, zbog čega ćemo se truditi da uvek budemo u korak s vremenom i svojim sugrađanima ponudimo inovativne i moderne sadržaje”, ističe direktorka Leskovačkog kulturnog centra Sanja Conić.

Nacionalna platforma Srbija stvara je krovno, međuresorno telo zaduženo za međunarodnu promociju Srbije kroz izvozni potencijal iz oblasti kreativnih industrija, inovacija i ekonomije zasnovane na znanju. Kroz koncept Srbija stvara ističe se važnost kreativnih industrija, nauke i ekonomije zasnovane na znanju, pruža se podrška umetnicima i stvaraocima da izlaze na međunarodnu scenu i afirmišu se najviše savremene vrednosti – kreativnost, inovativnost, autentičnost, znanje i talenat.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa