Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Prošle godine ponuđeno 2.800 nekretnina putem platforme eAukcija

NALED-ova analiza
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Otkako je elektronski sistem javnog nadmetanja postao jedini način za prodaju imovine u izvršnom postupku, interesovanje za eAukciju kontinuirano raste – samo tokom 2021. putem ove platforme organizovano je gotovo 14.500 licitacija, što je skoro 50% više nego 2019. Prodajom je završeno nešto više od 13.750 postupaka dok su ostale obustavljene, pokazala je NALED-ova analiza.

Zainteresovanim kupcima je tokom prošle godine na raspolaganju bilo gotovo 2.800 nepokretnih i približno 11.000 pokretnih stvari koje su preuzete zbog nemogućnosti otplate duga. Cene po kojima su nekretnine kupovane na aukcijama bile su za 17% više od početnih dok je kod pokretne imovine ta razlika iznosila 15%.

Ministarstvo pravde uvelo je platformu eAukcija u martu 2020.  u skladu sa inicijativom NALED-ovog Saveza za imovinu i investicije, u okviru izmena Zakona o izvršenju i obezbeđenju. Pored efikasnosti, osnovni cilj automatizacije postupka bila je veća transparentnost i pravna sigurnost, kao i stvaranje uslova za fer nadmetanje.

- Zahvaljujući elektronskoj proceduri, javno nadmetanje više nije ograničeno na uzak krug potencijalnih kupaca, već u njemu mogu da učestvuju svi zainteresovani građani ili pravna lica. Predmet prodaje poznat je 15 do 30 dana unapred, a svako ko želi da licitira mora da položi jemstvo od 15% početne cene. Nadmetanja se obavljaju u dva kruga – u prvom je početna cena 70% procenjene vrednosti, dok u drugom iznosi 50%. Pravnoj sigurnosti učesnika dodatno doprinosi i to što su svi ponuđači anonimni, tako da ni oni međusobno, kao ni javni izvršitelji, ne mogu da znaju ko se krije iza identifikacionog broja. O učinkovitosti novog sistema najbolje svedoči činjenica da dosad nije zabeležena nijedna žalba na račun narušavanja anonimnosti, vršenja pritiska na odluke ili neki drugi vid zloupotrebe – kaže Dejan Vuković, potpredsednik Saveza za imovinu i investicije u NALED-u.

Iako na portalu već sada postoji više od 1.500 registrovanih korisnika, u NALED-u smatraju da bi uz odgovarajuću promociju među javnim izvršiteljima, privrednicima i građanima ovaj broj u budućnosti mogao biti znatno veći. Važan korak u tom pravcu ministarstvo je već napravilo izradom detaljnog uputstva za primenu platforme eAukcija koji je javno dostupan za preuzimanje.

Pored promotivnih kampanja koje bi osigurale veću vidljivost portala, NALED predlaže i preporuke za njegovo unapređenje, među kojima su uvođenje novih i poboljšanje postojećih funkcionalnosti na sajtu.

- Nakon dve neuspele aukcije, veliki broj prinudnih prodaja okončava se neposrednom pogodbom što nije dobra praksa jer umanjuje transparetnost postupaka i otvara prostor za zloupotrebe. To ukazuje da javnost još nije u dovoljnoj meri upućena u način rada eAukcije. Kako bismo sačuvali postojeće i zainteresovali nove korisnike, portal najpre moramo učiniti praktičnim i jednostavnim za upotrebu. Zato je važno uvesti opcije pretrage predmeta po nazivu, kategoriji, mestu prodaje i drugim sličnim parametrima koji će kupcima olakšati postupak i uštedeti vreme. Takođe, za korisnike bi bilo od velike pomoći da mogu da se opredele za stvari koje ih zanimaju, kako bi na vreme bili obavešteni o njihovoj prodaji – dodaje Vuković.

Prema njegovim rečima, potrebno je i da predmeti prodaje budu bolje i sadržajnije opisani. To se može postići uvođenjem minimalnog broja karaktera u opisu predmeta i dodavanjem većeg broja autentičnih fotografija. Ukoliko je reč o nepokretnoj imovini, potrebno je istaći i informacije iz baze katastra nepokretnosti.

Budući da se primena elektronske procedure javnog nadmetanja pokazala kao efikasan način za jačanje pravne sigurnosti građana i njihovog poverenja u profesiju javnih službenika, NALED među predlozima za unapređenje savetuje proširenje ovog sistema na druge oblasti – postupak prinudne naplate poreza i naplate potraživanja u stečajnom postupku. 

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa