Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Šta znači finansijsko zdravlje i kako ga ostvariti

Preuzimanje kontrole nad sopstvenim finansijama
Srpska ekonomija

Finansijsko zdravlje i stabilnost nisu luksuz koji mogu da dostignu samo oni sa dubljim džepom. To je osnovna potreba svih nas, posebno u kriznim i nepredviđenim situacijama. Novac nije ceo naš svet, ali nam obezbeđuje stvari od kojih zavisimo. Biti finansijski stabilan znači uspostaviti ravnotežu između količine novca koji zarađujemo, štedimo i trošimo. Preuzimanje kontrole nad sopstvenim finansijama omogućava život sa manje stresa i nije trka na sto metara. Više liči na maraton, a ključni faktor je – disciplina.

Evo nekoliko važnih koraka na tom putu.

Pratite kuda odlazi novac

Možda ste svesni toga da trošite više nego što zarađujete, ali tek kada ovo budete imali crno na belo, shvatićete da morate da promenite navike. U protivnom svesno ulazite u začarano kolo dugova. To što ćete planirati budžet ne znači da nikada više nećete otići u restoran ili na koncert. Naprotiv, cilj ovog koraka jeste da što lakše uočite stavku „bačene pare“ i preusmerite taj novac na stvari koje vam pričinjavaju istinsko zadovoljstvo. Već posle nekoliko meseci planiranje postaje rutina poput pranja zuba. U tome mogu da pomognu i razne aplikacije, a neke od najpopularnijih su Money Manager, Monefy, YNAB (You Need A Budget) i GoodBudget, jedan je od mnoštva korisnih saveta sa platforme #ErsteZnali, besplatnog programa finansijske edukacije koji već tri godine sprovodi Erste Banka.

Smanjite nepotrebne troškove ili povećajte prihode

Kada ste sve stavili na papir, došao je trenutak za finansijsko planiranje. Kao što smo već zaključili, jedan od najlakših načina za stvaranje više prostora u mesečnom budžetu jeste uklanjanje nepotrebnih troškova. Da li su vam zaista potrebne različite platforme za strimovanje filmova i serija? Možda u ormaru imate previše komada odeće kojoj još nije skinuta etiketa? Može se uštedeti i na fiksnim troškovima prelaskom na jeftiniji paket mobilne telefonije ili kablovskog operatora. Međutim, ponekad zaista želimo neke dodatne stavke i neophodno je povećati prihod da bismo ih mogli priuštiti. Ljudi često pretpostavljaju da su im prihodi fiksni, ali postoji mnogo načina za ostvarivanje dodatnih prihoda. Razmislite, na primer, o tome da li postoji mogućnost da svoj hobi pretvorite u honorarni posao ili o tome da možda prodate neke od stvari koje posedujete, a ne koristite često ili vam više nisu potrebne i da na taj način popravite svoj kućni budžet.

Prvo štednja, pa trošenje

Ako neko zarađuje mnogo i sav novac potroši, to ne znači da je finansijski zdrav, već da živi na visokoj nozi. Štednja je više stvar odluke nego mogućnosti. Mnogi nemaju ušteđevinu jer čekaju da na kraju meseca odvoje na stranu ono što ostane, a to najčešće bude ništa ili veoma malo. Zato prvo treba odvojiti za štednju, pa tek onda trošiti ono što ostane. Stavke kao što su letovanje i novogodišnji pokloni trebalo bi da su predviđene mesečnim budžetom od početka godine, jer samo tako ćemo izbeći stres i zaduživanje u poslednjem trenutku. Cilj je da živimo prema svojim mogućnostima i izbegnemo potrošački dug. Pozajmljivanje novca nam na kraće staze može omogućiti da trošimo više nego što stvarno imamo, ali dugoročno mnogo košta.

Dug je zao drug

Svi znamo ovu poslovicu, ali dug je često neophodan deo našeg života, naročito ako smo na taj način obezbedili krov nad glavom ili prevozno sredstvo. Izbegavanje duga jeste ključno, ali ako ga već imate, sledeći korak je isplata. Ako imate više dugova, uvek je najbolje prvo otplatiti one s visokim kamatama, a to su uglavnom dugovi po kreditnoj kartici ili dozvoljeni minus. Vodite računa o tome ako kupujete nešto na rate, jer problem nastaje kada se plata optereti prevelikim brojem rata, pa na kraju ne ostane dovoljno novca do kraja meseca i tako se ulazi u nove pozajmice. Kad god pomislite da nešto uzmete na tri rate, proverite da li je izvodljivo da tri meseca štedite jednaku sumu.

Budžet za „šta ako“ situacije

Poslednje dve godine potvrdile su važnost štednje koja treba da nam obezbedi finansijsku rezervu u teškim vremenima. Ukoliko već imate krizni fond, to je svakako dobro. Ako to nije slučaj, ne očajavajte, ni sada nije kasno da jedan deo novca odvojite sa strane za nepredvidljive situacije, od toga šta ako se pokvari auto, do one šta ako ostanete bez posla ili se razbolite. Stručnjaci za finansije savetuju da bi trebalo težiti ušteđevini koja može da pokrije troškove života u trajanju od tri do šest meseci. Fond ne treba da podrazumeva troškove koje možemo izbeći, poput članarine u teretani ili izdatka za garderobu, ali trebalo bi da pokrije stanovanje, račune za komunalije, hranu i sve osnovne stvari koje su vam zaista neophodne svakog meseca.

Na kraju, važno je da negujete pozitivan stav prema novcu i štednji. Vođenje ličnog budžeta nije neki mukotrpan posao koji će vas lišiti uživanja, već upravo suprotno. Cilj je da od onoga čime raspolažete „oslobodite“ novac za stvari koje za vas imaju vrednost, ne remeteći ukupnu finansijsku stabilnost. Finansijsko zdravlje je ravnoteža odgovornosti prema novcu i uživanja u zadovoljstvima koja možemo da priuštimo, a aktivnim radom na razvijanju dobrih navika planiranja troškova i izdataka dugoročno se povećava kvalitet života.

Ostali naslovi

Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato