Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Tek jedan od 10 građana daje prednost šalteru nad eUpravom

Beograd
Srpska ekonomija

Skoro dve trećine odnosno 58% građana Srbije koji su probali da neku administrativnu proceduru završe putem interneta uvidelo je da je to lakši način dok bi se tek 9% vratilo na šalter institucije. Nedovoljna informisanost ključna je prepreka da i ostali uvide prednosti elektronskih usluga o čemu govori podatak istraživanja NALED-a da i dalje šest od 10 građana nema nalog na portalu eUprava, a skoro 60% nikada do sada nije elektronskim putem tražilo neki dokument, dozvolu ili rešenje.

Kako su šalteri gradova i opština prvo mesto susreta građana s administracijom, NALED je uz podršku Evropske unije pokrenuo izradu Lokalnog indeksa e-uprave (LEI), inovativnog alata koji će u realnom vremenu pratiti napredak digitalizacije na lokalu. Prvi korak ka tom cilju biće veliko merenje obima, vrsta i kvaliteta elektronskih usluga lokalnih samouprava koje počinje danas i trajaće do 31. marta.

Tehnička opremljenost, ljudski resursi, zastupljenost i kvalitet elektronskih usluga, kao i edukacija i uključivanje građana u rad lokalnih samouprava putem digitalnih tehnologija su četiri ključne grupe pokazatelja koje će LEI meriti u gradovima i opštinama.

- Izradom LEI indeksa želimo da podstaknemo modernizaciju javne uprave i motivišemo građane da se uključe u ovaj proces. Kroz upitnike koje danas šaljemo lokalnim samoupravama želimo da iz prve ruke saznamo, između ostalog, koliko su stari računari koje koriste, da li njihove usluge možemo da platimo onlajn ili koliko uopšte sredstava gradovi i opštine izdvajaju za razvoj eUprave. Takođe, pratićemo i nivo obučenosti službenika za pružanje eUsluga, ali i informatičku pismenost građana - izjavila je Ana Ilić, direktorka Odeljenja za dobru upravu u NALED-u i ovom prilikom pozvala gradske i opštinske uprave da učešćem u istraživanju doprinesu podizanju svesti o važnosti digitalizacije i daljim reformama u ovoj oblasti.

Proizvod svega biće grafički prikaz rezultata i to putem interaktivne mape Srbije koja će biti dostupna na sajtu www.lei.rs. Uz samo jedan klik, javnost će u svakom trenutku imati uvid u stepen razvijenosti elektronske uprave za svaku lokalnu samoupravu ponaosob.

- Građani će dobiti mogućnost da i sami ocene kvalitet elektronskih usluga i daju predloge za njihovo unapređenje. Cilj nam je da osnažimo lokalno stanovništvo u reformskim procesima tako da i po okončanju našeg projekta budu spremni da prate i oblikuju eUpravu u svojoj sredini. Verujemo i da će ovakvo rangiranje podstaći lokalne administracije da unaprede usluge i poprave plasman na LEI indeksu – dodaje Ilić.

Za gradove i opštine u kojima je potrebno dodatno raditi na unapređenju kapaciteta i popularizaciji eUsluga biće organizovane obuke u oblastima elektronske uprave, zaštite podataka o ličnosti i informacione bezbednosti, a u planu je i priprema vodiča sa najboljim praksama.

Izradu LEI indeksa podržalo je Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, a pored lokalnih samouprava, u istraživanju učestvuju i Republički zavod za statistiku, Regulatorna agencija za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL), Kancelarija za IT i eUpravu i Republički geodetski zavod.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena