Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Deca su sadašnjost i budućnost svakog društva

Dejan Kostadinova, direktorka UNICEF-a u Srbiji na Kopaonik biznis forumu
Foto: KBF
Srpska ekonomija

Dejana Kostadinova, direktorka UNICEF-a u Srbiji jje tokom svog obraćanja na 29. Kopaonik biznis forumu naglasila da joj je drago da su deca i mladi u centru pažnje na dan zatvaranja Foruma zato što znamo da održivi razvoj počinje i završava sa decom i mladima.

“Oni su sadašnjost i budućnost svakog društva. To se tiče svih nas. Štaviše, oni su jedan od najvažnijih stubova rasta ekonomije svake zemlje i prosperiteta društava. To je posebno važno danas kada su prava dece i adolescenata pod velikom pretnjom. I kada napredak u pogledu indikatora Ciljeva održivog razvoja koji se tiču dece zaostaje zbog uticaja pandemije virusa COVID-19, klimatskih promena i složenih humanitarnih kriza”.

Dejana je istakla da možemo i moramo da uložimo maksimalne napore kako bismo ublažili ove pretnje.

“Ulaganje u decu je od ključnog značaja kako bi se obezbedilo ostvarivanje njihovih prava. Konvencija o pravima deteta utvrđuje zakonske obaveze država da realizuju socijalna, ekonomska, građanska, politička i kulturna prava dece u najvećoj mogućoj meri koliko im to dopuštaju raspoloživi resursi. Ipak, države to ne mogu da postignu same.”

Ona je dodala da je potrebno obnoviti Društveni ugovor između Vlade, poslovnog sektora, civilnog društva, gradova i opština, međunarodnih organizacija kao što je UNICEF, kako bi se stvorile jednake mogućnosti za svu decu i mlade.

Tokom izlaganja, istaknuto je da deca Srbije mlađa od 18 godina čine samo 17,3 odsto stanovništva. Što to decu čini posebno dragocenim resursom koji zahteva svu našu pažnju i podršku.

„Čak 8,3 odsto dece u Srbiji živi u apsolutnom siromaštvu, dok je 24,2 odsto pod rizikom od siromaštva. Pandemija virusa COVID-19 dodatno je pogoršala situaciju za već siromašnu decu i njihove porodice, posebno one koji žive u jugoistočnoj Srbiji i koji su pod većim rizikom u odnosu na druge regione”, kazala je Dejana Kostadinova i dodala : “Ulaganje u decu i mlade, posebno u one koji su ranjivi i marginalizovani, može pomoći u promovisanju pravičnog i inkluzivnog društva, čime se omogućava da više ljudi delotvorno učestvuje u ekonomskom razvoju.“

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena