Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Za opremu i edukaciju 4,2 miliona evra

Regionalni čelendž fond
Srpska ekonomija

Najsavremenijim mašinama biće opremljeni trening centri za đake i studente koji se školuju po dualnom modelu obrazovanja, a deo su 11 konzorcijuma iz Srbije koje čine obrazovne institucije i kompanije izabrane na javnom pozivu Regionalnog čelendž fonda. U narednom četvorogodišnjem periodu Fond će obezbediti 4,2 miliona evra za nabavku opreme i infrastrukturne radove ali i finansiranje obuka kadrova.

Na prvi javni poziv Regionalnog čelendž fonda prijavilo se čak 205 konzorcijuma u kojima je učestvovalo više od 600 kompanija iz celog regiona. Od 37 izabranih konzorcijuma koje će Fond podržati, uključeno je 175 kompanija iz svih sektora, od proizvodnih do uslužnih, i svih industrija, od dominantne mašinske i metalske do ugostiteljstva i IT, dok 45 kompanija učestvuje u 11 izabranih konzorcijama iz Srbije, objavila je Privredna komora Srbije.

Ovi trening centri poslužiće i za obuku nastavnika iz institucija za stručno obrazovanje i obuku trenera i koordinatora za dualno obrazovanje iz kompanija.

U okviru konzorcijuma čiji je nosilac Tehnička škola sa sedištem u Obrenovcu, članovi su i Javno komunalno preduzeće "Toplovod" Obrenovac, kompanija "Stelit 90" iz Velikog Polja i Fabrika kartona "Umka". Tehnička škola odlučila se za projekat rekonstrukcije i opremanja školske zavarivačke savremenom opremom za sve tipove zavarivanja.

„Na ovaj način omogućićemo da učenici sa nastavnikom praktične nastave i instruktorom iz preduzeća na savremenoj opremi razviju stručne kompetencije za sve tipove zavarivanja“, kaže za "Preduzetnik" Rajka Babić, direktorka Tehničke škole iz Obrenovca.     

JKP „Toplovod“ Obrenovac u saradnji sa Tehničkom školom ušao je u sistem dualnog obrazovanja kako bi pružili podršku školi, a pre svega učenicima zanimanja bravar - zavarivač, za kojima imaju stalnu potrebu. 

„Želimo da motivišemo učenike kako bi na praktičnoj nastavi bili što više aktivni i posvećeni. Najistaknutiji učenik na kraju školske godine dobija mogućnost da o trošku Toplovoda polaže za atest za određenu tehnologiju zavarivanja“, kažu u obrenovačkom JKP.

Fabrika kartona Umka je odlučila da učestvuje u Programu jer već nekoliko godina unazad imaju redovne učenike na praksi.

„Naše iskustvo sa učenicima u ovom programu je jako pozitivno. Učenici u radnom okruženju mogu efikasnije da savladaju tehnička znanja i određene veštine, poput timskog rada, predviđanja i rešavanja problema...“, navodi Jelena Aleksić iz „Umke“ i dodaje da učenici svakog meseca dobijaju naknadu što je dodatna motivacija za njihovo redovno prisustvo na nastavi.Uključivanjem mladih u rad kompanija, ulaže se u budućnost, ističu u kompaniji „Stelit 90“. „Kompanija je više godina otvorena za učenike koji žele da uče i usavršavaju svoja znanja. Uključivanjem učenika na dualnom obrazovanju može da se formira kadar, oblikovan baš prema potrebama firme“, ukazuje Jelena Jevtić, zamenik direktora u firmi „Stelt 90“.

Kroz praktičnu nastavu Saša Janić, učenik III7 odeljenja Tehničke škole iz Obrenovca, školuje se za bravara-zavarivača i savladava zanat koji mu u ruke prenose stariji majstori.

"U firmi Stelit 90 sam na praksi godinu dana. Učenje kroz rad mi odgovara jer praktično radim ono o čemu učim u školi. Raduje me jer ću i ja jednog dana raditi kao i majstori koji me trenutno uvode u posao“, priča Saša koji svakog meseca za svoj rad dobija i novčanu nadoknadu.

Projekat Regionalni čelendž fond se realizuje u svih šest ekonomija  regiona, finansira ga Nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, preko Nemačke razvojne banke, a glavni partner implementacije je Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana (KIFZB6).

 

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena