Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Popularnost bezgotovinskih plaćanja raste u još jednoj godini za nama

Narodna banka Srbije
Srpska ekonomija

Na osnovu podataka o pruženim platnim uslugama i izdavanju elektronskog novca za 2021. godinu, može se zaključiti da je za nama još jedna uspešna godina u kojoj se beleži rast bezgotovinskih plaćanja, ali i korišćenja ostalih savremenih usluga. Ukupan broj korisnika elektronskog bankarstva porastao je za 10,68% u odnosu na 2020. godinu, dok se u istom periodu broj korisnika mobilnog bankarstva povećao za 31,36%.

Pozitivna dinamika privrednog oporavka ogleda se i u porastu broja izvršenih transakcija upotrebom mobilnog i elektronskog bankarstva i kod fizičkih lica, i kod pravnih lica i preduzetnika. Ukupno korišćenje elektronskog bankarstva poraslo je za 10,81% u 2021. godini, što je preko dva puta više nego u godini pre toga. Broj transakcija putem mobilnog bankarstva beleži nešto niži međugodišnji, ali i dalje visok rast, od 41,29% (u odnosu na rast u godini pre toga, koji je iznosio 50,77%).

Broj ugovora zaključenih na daljinu povećan je za 44.882 u odnosu na 2020. godinu i iznosi 116.401, što ukazuje na promene u navikama korisnika i orijentaciju ka korišćenju digitalnih načina za zaključenje ugovora o finansijskim uslugama. Od navedenog broja ugovora na daljinu, 18.300 zaključeno je uz primenu video-identifikacije korisnika – tri puta više nego tokom 2020. godine.

U 2021. godini nastavio se rast broja transakcija karticama i elektronskim novcem u svrhu internet kupovine robe i usluga – ukupan broj takvih plaćanja bio je za 51,73% veći nego u 2020. godini. Nešto niži porast od prošlogodišnjeg (koji je iznosio 61,86%) tipična je posledica stabilnog rasta nakon brzog oporavka posle krize, što važi i za porast broja dinarskih plaćanja za kupovinu preko domaćih internet sajtova, koji i dalje iznosi natprosečnih 59,66%. Porast vrednosti dinarskih plaćanja nešto je viši i iznosi 72,37%.

Tokom prethodne godine u zemlji je izvršeno preko 62 miliona kartičnih plaćanja više nego u 2020. godini, i to platnim karticama izdatih od banaka u Republici Srbiji, dok je kod transakcija upotrebom kartica stranih državljana, odnosno onih koje nije izdao pružalac platnih usluga iz Republike Srbije porast još veći i iznosi 62,93% u odnosu na 2020. godinu. Takvo kretanje je bilo očekivano, s obzirom na oporavak turizma i međunarodnog kretanja robe i usluga, koji su usled pandemije znatno opali. Ovo se podjednako odnosi i na internet kupovinu robe i usluga u 2021, budući da su i broj i vrednost transakcija karticama i elektronskim novcem porasli i u evrima, i u dolarima.

Kartična infrastruktura i u prethodnoj godini nastavila je svoj uspešan razvoj. O rastu prihvatne mreže za bezgotovinska plaćanja svedoči podatak da su na kraju 2021. godine na tržištu bila 114.984 POS terminala, što je preko 17.000 uređaja više nego na kraju 2020. godine. U istom periodu, broj bankomata povećan je za 1,81%, dok je broj izdatih platnih kartica premašio deset miliona, što je s tačno 10.170.276 kartica na kraju 2021. porast od 6,68%. Povećanje broja opcija plaćanja, odnosno kapaciteta prihvatne mreže nastavljeno je i povećanim prihvatanjem kineske platne kartice UnionPay, koju je još nekoliko banaka počelo da prihvata na svojim bankomatima. Istovremeno, broj virtuelnih prodajnih mesta, kao najinovativnije komponente savremene prihvatne mreže, porastao je za čak 37,8%, te potvrdio dugoročnu orijentaciju Narodne banke Srbije ka osavremenjivanju platnih sistema u Republici Srbiji.

Uporedo sa opisanim pozitivnim kretanjima u 2021. godini, nastavljen je i razvoj sistema za instant plaćanja IPS NBS. Osim kontinuiranog rasta dnevnog broja izvršenih transakcija, ovaj inovativni platni sistem unapređen je novim uslugama koje će dodatno doprineti optimizaciji tokova novca među građanima i privrednim subjektima. Najpre je tokom februara omogućeno generisanje i preuzimanje naloga za uplatu s NBS IPS QR kodom, čime se plaćanja dodatno pojednostavljuju u korist svih zainteresovanih građana. Banke su postupno počele da omogućavaju svojim korisnicima plaćanja putem NBS IPS QR koda, dok je u aprilu JP „Pošta Srbije” omogućila instant plaćanje na svojim šalterima u korist računa organa javne uprave, čime se ubrzava vršenje javnih usluga. Kako bi ispratila rastuću popularnost instant plaćanja i građanima omogućila potpuno informisanje o aktuelnostima, Narodna banka Srbije je u julu pokrenula novu internet prezentaciju  IPS – Instant plaćanja Srbije (https://ips.nbs.rs), kao svojevrstan vodič kroz sve pojedinosti u vezi sa instant plaćanjima. Tokom trećeg tromesečja 2021. godine, Narodna banka Srbije je omogućila bankama da svojim korisnicima ponude novu uslugu – servis „Prenesi”, koji građanima omogućava da jednostavno i brzo izvrše instant prenos novca u bilo koje doba dana, poznavanjem samo broja mobilnog telefona koji je primalac plaćanja registrovao za ovu uslugu. Banke su ovu uslugu počele da omogućavaju putem postojećih aplikacija mobilnog bankarstva, što će se nastaviti i u budućnosti, objavio je Sektor za platni sistem NBS.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena