Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zelena rešenja i anti-COVID mere

EU podrška razvoju turizma na Staroj planini
Srpska ekonomija

Ove zime, Stara planina je dosegla rekordan broj gostiju. Mnogobrojni posetioci iz zemlje i regiona su smešteni u istoimenom hotelu, dok su ostali izabrali autentičnu ponudu seoskih turističkih domaćinstava. Uređene skijaške staze i sunčano vreme omogućavaju da svi oni uživaju u snežnim aktivnostima, a sela Crni Vrh, Balta Berilovac i Kalna nude poseban gastronomski doživljaj pripremom tradicionalnih staroplaninskih specijaliteta.

Projekat „#EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam“ je, putem bespovratnih sredstava, omogućio da obnovljivi izvori energije postanu dostupni turističkim domaćinstvima, što doprinosi energetskoj efikasnosti objekata, uštedi energije i sredstava, ali i očuvanju jedinstvene prirode koja privlači mnoge turiste.

„Sredstva smo iskoristila za ugradnju solarnih kolektora, koji služe za grejanje vode u celom objektu, što će uštedeti potrošnju električne energije i do osamdeset procenata,“ rekla je Hristina Filipović, vlasnica domaćinstva „Vila Bajka“ u Crnom Vrhu.

Susedno domaćinstvo „Kod Gere“ je takođe prepoznalo dobrobite sunčeve energije. „Sredstva Evropske unije sam upotrebio za sunčane panele koji mi greju vodu i za uvođenje parnog grejanje na pelet. Nemam više potrošnju električne energije kao što je nekad bilo, sada su troškovi manji do šezdeset posto,“ – rekao je vlasnik domaćinstva Mićun Jelenković.

Hotel Stara planina je osnovan 2012. godine, a ovog januara je zabeležio rekordan broj gostiju. Osim izvrsnih skijališta, hotel se pobrinuo da smanji rizik od širenja COVID pandemije, što je bitno kako bi se posetioci osećali bezbedno. U sprovođenju epidemioloških mera, podršku je pružio projekat „#EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam“, dodelivši veliku količinu dezinfekcione opreme hotelu. Ovo je, uz sprovođenje preventivnih mera, svrstalo hotel među objekte koji poseduju „Clean&Safe“ sertifikat, kojim se označava da su bezbedni za turiste.

„U toku pandemije, imali smo pomoć od države, ali i Evropske unije i GIZ-a koji su pomogli da se faktički ceo hotel dezinfikuje. Sve ovo je doprinelo da u januaru dosegnemo rekordni broj gostiju, a u dolazećim praznicima očekujemo još veći broj poseta,“ – rekao je direktor JP Stara planina Goran Karadžić.

Projekat „#EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam“ ima za cilj da Istočna Srbija postane prepoznatljiva turistička destinacija, čime će se podstaći i ekonomski razvoj regiona. Poseban fokus je usmeren na razvoj seoskog i zelenog turizma, što omogućava da se sačuvaju autentičnost i priroda ovog kraja. Projekat finansiraju Evropska unija i Vlada SR Nemačke, a sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena