Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U pandemiji se više štedi – mesečno prosečno odvojimo na stranu 5.668 dinara

Štedne navike građana
Srpska ekonomija

Građani Srbije iz godine u godinu koriste sve više štednih i investicionih proizvoda umesto slamarice, a raste i iznos koji ostavljaju na stranu. Najnovije istraživanje Erste Grupe* o štednim navikama i stavovima pokazalo je da prosečna mesečna ušteđena ili uložena suma ove godine iznosi 5.668 dinara, što je blizu 1.500 dinara više nego 2015. godine. Čini se da je pandemija uticala da ovaj iznos raste većom stopom nego ranije. Ove i prošle godine odvajalo se oko 450 dinara više nego prethodne, dok je pre globalne krize to povećanje iznosilo oko 200 dinara godišnje.

Opšta neizvesnost je bila jedan od glavnih motiva za štednju i ove godine, a pandemija se, sudeći po rezultatima ovog istraživanja, nije previše odrazila na lične finansije građana: veoma negativno je pogodila manje od petine anketiranih (18 procenata), trećina njih je neznatno pogođena (35%) dok je 43 procenta odgovorilo da uopšte nisu pogođeni.

Kad je reč o stavovima prema štednji, oni se nisu značajnije promenili od 2017. godine. Blizu 70 odsto anketiranih smatra da je važno ili vrlo važno ostavljati novac na stranu. Ono što se menja je to da s godinama raste broj onih koji koriste neki štedni ili investicioni proizvod, pokazalo je istraživanje koje je Agencija za tržišna istraživanja IMAS International sprovela za Erste Grupu istraživanje o navikama, ponašanju, stavovima, motivima i brigama koje građani Srbije imaju u vezi sa štednjom. U poređenju sa prethodnim godišnjim istraživanjima, od 2017. godine do sad, najviše je porasla popularnost životnog osiguranja (sa 7 na 14 procenata) i štednje po viđenju (sa 9 na 12 procenata). S druge strane, sve je manje onih koji štede u kući ili sefu (pad sa 30 na 25 procenata), kao i onih koji uopšte ne štede (pad sa 50 na 45 procenata).

Iako prosečni mesečni iznos ušteđevine raste, samo 27 odsto građana je zadovoljno sumom koju trenutno može da izdvoji. Stvaranje finansijskih rezervi za porodicu (53 procenta) i fonda za teška vremena i hitne slučajeve (45 procenata) i dalje su najčešći motivi da se deo prihoda ostavi sa strane. Rezervu za starost pravi 26 odsto anketiranih, a za obrazovanje 7 odsto. Štediše motiviše i čuvanje novca za odmor, kupovinu telefona ili televizora i za veće nabavke poput stana ili auta.

Donošenje finansijskih odluka ima veliki uticaj na naš život i sastavni je deo svakodnevice, a finansijska pismenost doprinosi prosperitetu čitavog društva, ekonomskom rastu i manjem riziku od siromaštva. Istraživanje pokazuje da svega četvrtina građana smatra da je dobro informisana o finansijskim temama i bankarskim proizvodima uopšte.

Na pitanje koja institucija treba da omogući građanima da dođu do informacija i znanja o finansijskim temama preovlađuju odgovori da su to banke i druge nedržavne institucije (46 procenata), porodica (41 procenat), mediji (35 procenata) i druge obrazovne institucije (26 procenata). Ipak, učenje o finansijskim temama tokom školovanja je izuzetno važno jer deca od najranijeg uzrasta treba da razvijaju svest o novcu, nauče da njime odgovorno upravljaju kako bi stekla sposobnost donošenja dobrih finansijskih odluka i vremenom, zdrave finansijske navike. Erste Banka je sredinom aprila potpisala Memorandum o saradnji sa Ministarstvom prosvete čime je dogovoren zajednički rad na finansijskoj edukaciji učenika osnovnih škola kroz projekat „Škola novca za osnovca“.

Akcije, hartije od vrednosti, obveznice i ostali investicioni proizvodi koji nose određeni rizik i dalje su za veliku većinu nepoznanica – 84 procenta anketiranih je o njima slabo informisano ili potpuno neinformisano. S druge strane, raste pozitivno mišljenje o ulaganju novca u navedene proizvode. Pozitivne stavove ima trećina anketiranih, a u odnosu na pre četiri godine duplo je veći broj onih koji su spremni na ovu vrstu rizika (10 odsto prema 5 odsto 2017. godine).

Kad je reč o poverenju u različite kompanije u vezi sa finansijskim uslugama i transakcijama, nastavljen je trend rasta poverenja građana u banke, kojima puno poverenje poklanja 54 odsto ispitanika, 14 procentnih poena više nego prošle godine. Za njima slede pružaoci onlajn finansijskih usluga sa 38 procenata, internet prodavnice takođe sa 38, onlajn banke sa 33 i društvene mreže sa 30 procenata.

Prosečni štedni ulog u Erste Banci, kada je u pitanju oročena štednja, iznosi oko 21.950 evra. Kod štednje u dinarima, prosečni oročeni depozit je oko 633.000 dinara. Prosečan štediša u Erste Banci u evrima ima oročen iznos od 15.500 evra na 12 meseci i 1 dan, a u dinarima oko 1.325.000 dinara, takođe na 12 meseci i jedan dan.

„Može se reći da je i u našoj zemlji, kao i širom Evrope, neizvesnost bila jedan od važnih pokretača štednje, imajući na umu da situacija sa pandemijom i dalje traje. Ono što je posebno interesantno je to da dinarska štednja beleži značajno brži rast što dokazuje da se vratilo poverenje u domaću valutu čemu su svakako doprinele pravovremeno donete mere monetarne i fiskalne politike s ciljem da se ublaže negativni efekti krize na građane i ekonomiju u celini“, navodi Milan Todorović, direktor Direkcije za upravljanje prodajnom mrežom u Erste Banci.

Stariji od 50 godina i dalje čine najveći udeo štediša sa oročenom ušteđevinom u ovoj banci, sa skoro 60 odsto i taj procenat je približno isti kao i prošle godine.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća