Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Studiranje i roditeljstvo – da li sistem odobrava oba?

Aktuelno
Foto: Partneri Srbija
Srpska ekonomija

Studiranje je, kažu, najlepši period života. Druženje, usponi i padovi, ocene i mnoštvo predispitnih obaveza koje se uglavnom rade u poslednji čas. Postavlja se pitanje, da li je moguće u to uklopiti i roditeljstvo? Kako se prema studentima-roditeljima ophode institucije, da li je sistem koncipiran tako da je moguće biti i student i roditelj u isto vreme? Koliko se njih opredeljuje za to?

Urednica Roditeljskog portala Bebac, Jasmina Mihnjak, misli da je roditeljstvo sjajna stvar, da nam deca daju vetar u leđa da zaista možemo sve. Međutim, smatra da nam sistem često „podmeće noge“ da zapinjemo gotovo na svakom koraku roditeljstva.

- Najiskrenije, da sam ja sada student, ne bih se sigurno upuštala u roditeljstvo, kao što to nisam želela ni kada sam studirala, a tada nisam ni znala koliko zapravo rupa postoji u našem sistemu podrške porodici – kaže Jasmina Mihnjak.

Da je odgoj deteta u toku studija moguć, dokazala je Tamara Višnjić. Tamara je studentkinja druge godine Žurnalistike na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a prvu godinu studija završila je u sedmom mesecu trudnoće. Ona kaže da nije želela da pauzira godinu zbog porođaja, jer smatra da se može pronaći način, da uvek ima nekoga ko će joj pomoći, te da beba nije prepreka već još veća motivacija.

- Na početku, iako je beba bila planirana, sve je zvučalo i delovalo mnogo teže nego što je zapravo bilo. Na fakultetu niko nije ni znao da sam trudna, jer smo tada već prešli na onlajn nastavu, pa mi je i to dosta pomoglo da uđem u štos i pronađem svoj ritam – rekla je Tamara Višnjić.

Pomoć države

Od januara 2022. godine roditelji će za prvo dete dobijati 300.000 dinara, dok su do sada dobijali 100.000. Pored toga, za roditelje koji su studenti neće važiti ispitni rokovi.
Da li ove mere podstiču studente da naprave taj važan korak i uđu u svet roditeljstva?

Iako je upoznata sa merama pomoći države, Mina Ilić, treća godina Žurnalistike na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, smatra da je novčana pomoć svakako korisna, ali je taj iznos dovoljan za neke osnovne potrebe, odnosno pod uslovom da imate od koga da „nasledite“ stvari za bebu. Pored toga, iako već duže vreme živi sa momkom, Mini nije u planu da se upusti u stvaranje porodice dok je još uvek na studijama.

- Razlog zašto ne želim decu tokom studija je taj što mislim da ne bih mogla da se posvetim dovoljno ni detetu ni studijama. I jedno i drugo crpe dosta vremena i energije, ne želim da moja pažnja mora da bude podeljena na te dve bitne stvari u životu – ističe Mina Ilić i dodaje da mere pomoći države definitivno nisu dovoljne da bi se odlučila na dete tokom studiranja.

Identično mišljenje ima i Jasmina Mihnjak, koja tvrdi da je populaciona politika u Srbiji usmerena na pogrešnu stranu:

- Sredstva koja se izdvajaju nisu mala, ali su usmerena na kampanju – Rađaj, ne odgajaj. Usmerena su na nagovaranje mladih da se opredele za ranije potomstvo, dok su sa druge strane oni koji su već roditelji ostavljeni po strani i ne slušaju se njihovi problemi. Smatram da je jedini način da se podstakne natalitet – da se pomognu i podrže roditelji i već rođena deca.“

Zakon o visokom obrazovanju

Na Ekonomskom fakultetu u Subotici trenutno ima pet studenata i studentkinja kojima miruju obaveze prema članu 107 Zakona o visokom obrazovanju: dvoje na doktorskim, jedan na master i dvoje na osnovnim studijama. Na Pravnom fakultetu u Novom Sadu je, prema zvaničnim statistikama, šestoro studenata-roditelja.

Prema Zakonu, studentu se, na njegov zahtev, odobrava mirovanje prava i obaveza zbog, između ostalog, nege deteta do godinu dana života i posebne nege koja traje duže od detetove prve godine života.

Na fakultetima se ovaj zakon poštuje, a studentkinja druge godine srpskog jezika i književnosti, Tara Vukajlović, kaže da ju je u sva njena prava uputila Studentska služba, te da se niko nije loše ophodio prema njoj.

Novčana pomoć za porodilje koja sledi nakon porođaja je jedino u šta sam ja upućena i u iznos koji daje Novi Sad nakon porođaja. Sve mi je to zadovoljavajuće osim dečjeg dodatka čija je cifra mizerna, samo 4.000 dinara. To je baš sramota. – navodi Tara.

Postoji još nekoliko stvari koje navode mlade da odlože roditeljstvo, kaže Jasmina Mihnjak. Mladi se danas teže odvajaju od porodica jer su i cene stanova previsoke, a pored toga, tu je i neizvesnost oko dobijanja posla – od fakulteta do zaposlenja ima mnogo koraka i izazova.

- Studentima ne treba novčana pomoć, odlaganje ispita i slično. Ne boje se oni da neće završiti fakultet zbog deteta. Stvar je tome da je sve to postalo kao marketing kampanja za pravljenje beba. Mladima ne trebaju subvencije zbog dece u toku studiranja. Njima je potrebna država, a mi je nemamo – zaključuje Jasmina.

Napomena: „Tekst objavljujemo u okviru serije istraživačkih priča koje potpisuju studenti novinarstva iz Niša, Novog Sada i Beograda, kao deo projekta koji je nastao u saradnji sa organizacijom civilnog društva Partneri Srbija.”

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa