Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Meteo-stanice - desna ruka za 25.000 poljoprivrednih gazdinstava

Digitalizacija opštinskog upravljanja zemljištem
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Da nove tehnologije mogu da budu veoma korisne u trci za povećanje prinosa, u prethodnih godinu dana mogli su da se uvere poljoprivrednici iz Sombora, Vrbasa, Inđije, Bačke Topole i Subotice. Uz pomoć AgroLife web i mobilne aplikacije, koje mesečno beleže između 2.800 i 3.300 jedinstvenih pregleda, i 50 najmodernijih meteo-stanica, proizvođači su na klik dolazili do informacija kada je vreme za izlazak na njivu, navodnjavanje i đubrenje, zaštitu od štetočina i druge agrotehničke mere.

Odabrani pilot gradovi i opštine dobili su meteo-stanice na korišćenje u okviru projekta „Digitalizacija opštinskog upravljanja zemljištem“ koji sprovode GIZ, NALED i kompanija Telegroup. Na njihovoj teritoriji registrovano je oko 25.000 gazdinstava, u okviru kojih je 1.500 zakupaca zemljišta u javnoj svojini. Podaci sa aplikacije pokazuju da su ih najviše zanimale informacije o količini padavina, vlažnosti zemljišta, ishrani biljaka, pristupačnosti terena, obradi tla i vremenskim okvirima za prskanje i setvu, obajavio je NALED.

- Putem meteo-stanica, koje su uvezane sa AgroLife platformom, mesečno se obradi oko 324.000 podataka o svim parametrima važnim za uzgoj različitih kultura. Ovi uređaji ne samo da prate podatke u realnom vremenuna teritoriji opštine, već pokazuju i preciznu, prognozu na pojedinačnim delovima parcela. Aplikacija obrađuje informacije koje dolaze od meteo-stanica i izdaje jasne instrukcije kada je pogodan dan za njivu. Aplikacija upravlja i rizicima od pojave 68 najzastupljenijih vrsta bolesti i štetočina i na taj način poljoprivrednici mogu preventivno da deluju kako bi sprečili uništvanje ploda – kaže Diana Gligorijević, suvlasnica kompanije TeleGroup.

AgroLife aplikacija je dostupna kao web aplikacija, kao i na Google Play prodavnici i besplatna u osnovnoj verziji za sva poljoprivredna gazdinstva, a osim podrške poljoprivrednicima, ima i širi značaj jer će se sve prikupljene informacije koristiti u istraživačke svrhe kako bi se unapredila efikasnost proizvodnje u celoj Srbiji. Unapređenje u ovoj oblasti sada je važnije no ikad imajući u vidu trenutnu krizu u Ukrajini i njen uticaj na cene hrane, ali isto tako i na proizvodnju i snabdevanje prehrambenim proizvodima te je veoma važno da obezbedimo da što veći deo potreba građana i privrede zadovoljimo sa domaćih oranica.

Praksa je pokazala da ni korisnici državnog zemljišta ni lokalne samouprave koje njime upravljaju nemaju dovoljno informacija o stanju parcela koje se nalaze u zakupu, što dovodi do nepravilne dalje obrade i opadanja kvaliteta tog zemljišta koje zauzima površinu od 515.000 hektara. Zato je projekat „Digitalizacija opštinskog upravljanja zemljištem“ pokrenut sa ciljem da se sve što se ranije upisivalo i gubilo kroz knjige polja, sada unosi putem aplikacije, koja sve podatke čuva i za narednog zakupca.

Na ovaj način i opštine mogu lakše i efikasnije da prate korišćenje zakupljenog zemljišta, kako bi se sprečila degradacija, a istovremeno raspolažu i podacima o vrsti i strukturi ukupne poljoprivredne proizvodnje na teritoriji lokalne samouprave.

- Cela ideja je potekla od toga što znamo da je, posebno u Vojvodini u poslednjih 20 godina, došlo do značajne degradacije kvaliteta zemljišta, jer su se iz godine u godinu stalno sejale iste kulture, bez sistemskog praćenja. Naš softver sadrži infromacije o optimalnom plodoredu koji mora da se primenjuje i ukoliko se neko ko je zakupac ne pridržava tog uputstva, softver automatski alarmira lokalnu samoupravu i javlja da je došlo do neadekvatnog postupanja na određenoj parceli. To nadležnim organima daje mogućnost pravovremenog reagovanja, kako bismo očuvali plodnu zemlju i osigurali više prinosa za naredne godine – ističe Gligorijević.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa