Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Geodetska delatnost u Srbiji - 185 godina

Republički geodetski zavod
Foto: RGZ
Srpska ekonomija

Povodom obeležavanja jubileja 185 godina geodetske delatnosti u Srbiji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović i direktor Republičkog geodetskog zavoda mr Borko Drašković obićiće završene radove na novoj zgradi Arhiva RGZ-a.

Iako prvi podaci o opisivanju i merenju zemljišta u Srbiji datiraju još iz perioda srpske srednjovekovne države, 1837. se smatra za godinu početka razvoja profesionalne geodetske delatnosti jer je srpski knjaz Miloš Obrenović, na „Spasovskoj narodnoj skupštini” održanoj 28. maja 1837. godine u Kragujevcu, pokrenuo pitanje premera i klasiranja zemljišta. Knjaz je tom prilikom održao „Slovo” i u tački 3 naredio da se „...da zemlju motkom premeriti...” radi pravilnijeg razreza danka seljacima.

Pitanje katastarskog premera i osnivanja katastra u Srbiji pokrenuo je Milan Andonović koji je osnovao Zemljomersku školu u kojoj je za kratko vreme postojanja (1890-1895) odškolovan veliki broj savremeno obučenih zemljomera. Po prestanku rada ove škole Milan Andonović je osnovao Geodetski zavod, koji je nastavio započete radove na premeru za potrebe izrade regulacionih planova.

U ovom periodu se javljaju i vojne potrebe u pogledu izrade karata teritorije države Srbije što je povereno Drugom odeljenju Glavnog Đeneralštaba Srpske vojske, osnovanom 5. februara 1876. Tokom 1881. i 1892. godine završen je topografski premer Srbije u kojem su učestvovali, u to vreme pripravnici generalštabne službe, a kasnije velikani srpske vojske Stepa Stepanović, Petar Bojović i Živojin Mišić. Ovo odeljenje je početkom ratova 1912. reorganizovano u ratnu jedinicu kao Topografsko odeljenje Vrhovne komande kojom je rukovodio divizijski đeneral Stevan Bošković, akademik i poznati geodetski naučnik i stručnjak.

Između dva svetska rata Bošković je nastavio započeto i organizovao rad na uspostavljanju triangulacije, nivelmana, topografskih premera Jugoslavije, kao i izradu vojnih i topografskih karata.

Period od 1945. do 1987. godine karakterišu bitno različite okolnosti i uslovi u odnosu na period između dva svetska rata. Pred geodetsku struku su postavljeni zahtevi za radovima na obnovi države i agrarnoj reformi koji su bili ograničeni izazovima kao što su relativno mali broj geodetskih stručnjaka i nedostatak tehničke opreme. Uredbom Vlade Narodne Republike Srbije 1947. godine osniva se Geodetska uprava, koja 1955. postaje Republička geodetska uprava, kao samostalni državni organ sa nadležnostima planiranja, rukovođenja i izvođenja geodetskih radova.

Teritorijalne i administrativne podele i promene, sa početka devedesetih godina prošlog veka, uticale su i na reorganizaciju geodetske službe. Dvadesetog novembra 1992. godine osnovan je Republički geodetski zavod koji je preuzeo nadležnosti Republičke geodetske uprave, pokrajinskih opštinskih geodetskih uprava i Gradskog geodetskog zavoda Beograda.

Tokom prethodnih 30 godina Republički geodetski zavod je unapredio i digitalizovao svoj način poslovanja i komunikacije sa korisnicima usluga i on danas predstavlja savremenu državnu instituciju koja nudi digitalne servise, podatke koji su dostupni, pouzdani i transparentni, a rad efikasan.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa