Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Skoro polovina građana spremna da prijavi rad na crno

Beograd
Srpska ekonomija

Gotovo svaki drugi građanin Srbije odnosno njih 49% spremno je da prijavi svog poslodavca zbog zapošljavanja na crno. To je značajan pomak u odnosu na period od pre pet godina, kada bi isto uradila tek trećina radnika, a najčešći razlog za neprijavljivanje je strah od gubitka posla, pokazalo je novo istraživanje stavova građana o sivoj ekonomiji.

Veću odlučnost da istupe protiv sive zone građani iskazuju i u ulozi kupaca. Iako 90% njih ističe da redovno dobija fiskalni račun pri kupovini, gotovo polovina nema problem da ga zatraži kada to nije slučaj. Takođe, 31% građana kaže da bi prijavilo prodavca zbog neizdavanja fiskalnog računa, što je bolji učinak u poređenju sa istraživanjem iz 2017, kada se za ovu opciju opredelilo oko petinu ispitanika, objavio je NALED.

Utisak gotovo polovine građana je da se obim sive ekonomije smanjio u odnosu na prethodnu godinu. Prema mišljenju isto toliko njih, ova štetna pojava je najzastupljenija u sektoru građevinarstva (49%), zatim u trgovini na malo (34%), ugostiteljstvu (23%), zanatstvu i advokaturi.

Predsednik Naučnog veća NALED-a Dušan Vujović istakao je da ohrabruju pozitivni trendovi i da je za suzbijanje sive ekonomije najvažnije otkriti je na samom početku, pre nego što uđe u ekonomske tokove.

- U vreme kad sam bio ministar, imali smo 700.000 ljudi koji su zvanično radili za minimalac, iako su ekonomski pokazatelji ukazivali da je taj posao trebalo naplatiti više. Ostatak novca su morali da prime na neki drugi način. To je samo jedan od vidova utaje i složeniji deo jeste da okrijemo trag tog novca. Na primer, država bi mogla da smanji porez i doprinose na plate, kada bi više ljudi plaćalo doprinose – rekao je Vujović.

Čak 72% građana smatra da siva ekonomija nije opravdana, a najčešće je prepoznaju kao rad na crno i utaju poreza. S druge strane, zabrinjava podatak da trećina anketiranih veruje da siva ekonomija suštinski ne utiče na njihov život, a gotovo 20% priznaje da celu ili deo plate prima na ruke.

Ovo sveobuhvatno istraživanje rađeno je za potrebe Nacionalne inicijative za bezgotovinsko plaćanje, zajedničkog projekta Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i kompanija Mastercard i Visa, koji se sprovodi pod okriljem develoPPP programa Nemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) u saradnji sa NALED-om i Ministarstvom finansija Republike Srbije.

- Slogan Nacionalne inicijative je Bolji način jer smatramo da su prednosti bezgotovinskih plaćanja naspram keša očigledne – efikasnost, pouzdanost i praktičnost. Jedan od ciljeva projekta je povećanje prihvatne infrastrukture i zato je osmišljen POS Program, za koji će moći da se prijave preduzetnici i MSP koja žele da instaliraju POS terminal, oni koji žele da prodaju proizvode preko interneta za šta će dobiti  softversko rešenje, kao i državne i lokalne institucije – izjavio je Zlatko Milikić, tim lider projekta isped GIZ-a u Srbiji i pozvao sve zainteresovane da posete sajt boljinacin.rs gde je u toku pretprijava za POS program.

Kako je pokazalo istraživanje, svaki drugi građanin koristi neki vid bezgotovinskih plaćanja. Dominantnu ulogu i dalje imaju kartice (73%), dok su najmanje zastupljena instant plaćanja (14%). Bezgotovinski najčešće plaćaju tehniku, nameštaj i kućne aparate, a trećina njih bi želela da se ova opcija uvede i u frizerskim i kozmetičkim salonima, četvrtina u javnim ustanovama i petina u malim lokalnim prodavnicama.

Oni koji plaćaju bezgotovinski navode da je ključni razlog to što ne moraju da nose gotovinu sa sobom, lakše im je i brže da plate bezgotovinski i zato što je manji rizik od krađe ili gubitka novca. One koje koriste gotovinu, popusti u prodavnicima ili poreske olakšice bi ih motivisale da plaćaju bezgotovinski. 

Ostali naslovi

Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato