Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pokrenut projekat Ekoopština

Beograd
Srpska ekonomija

Ambasada Francuske u Srbiji i njeni partneri: Institut Veolia, Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, NALED i SKGO, zajednički su otvorili prvo izdanje konkursa „Ekoopština”.

Projekat „Ekoopština” je:

- francusko-srpska platforma za saradnju na izazovima održivog grada, kroz identifikaciju dobrih praksi razvijenih na lokalnom nivou u Srbiji kao i u Francuskoj, koje će biti predstavljene tokom seminara organizovanih za lokalne zajednice u Srbiji od 17. maja do 14. juna .

- konkurs otvoren za sve srpske opštine u 4 kategorije (upravljanje otpadom, održivo upravljanje vodom, energetska efikasnost zgrada, pametni gradovi) na kojem će biti nagrađeno ukupno 8 srpskih opština koje će biti pozvane na studijska putovanja u Francusku .

- konkurs otvoren za sve nastavnike i učenike u Srbiji koji rade na zaštiti životne sredine.

Pozvani su svi gradovi i opštine Srbije da učestvuju na seminarima i da svoje projekte podnesu do 30. Juna 2022. godine. Pozvani su nastavnici i učenici da se prijave u svojoj kategoriji do 30. maja 2022. godine.

Najnoviji izveštaj Međuvladinog panela za klimatske promene i obaveze preuzete na COP26 u Glazgovu su istakli potrebu da se preduzmu konkretne mere na zaštiti životne sredine. NJ.E. Pjer Košar, ambasador Francuske u Srbiji je naglasio „ključnu ulogu lokalnih vlasti u zaštiti planete, našeg zajedničkog dobra”, „Ekoopštinom želimo da promovišemo gradove i opštine koje se „konkretnim akcijama” bore na lokalnom nivou, kao i da ohrabrimo ekološku svest građanstva“.

Dina Louda, predsednica Instituta Veolia (think-tank kompanije Veolia), jednog od svetskih lidera u oblasti ekoloških usluga za industriju i javne aktere sa više od 180.000 zaposlenih, doputovala je u Srbiju na predstavljanje konkursa „Ekoopština”. Ona je podelila svoje ubeđenje da „gradovi imaju centralnu ulogu suočeni sa izazovima klime, biodiverziteta, resursa – posebno vode – i zagađenja “.

Podršku inicijativi „Ekoopština” izrazili su i Zoran Semenović, potpredsednik SKGO i predsednik opštine Šid, kao i Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a. Prema rečima gospodina Semenovića : „Od nas kao lokalne vlasti se očekuje mnogo i ta očekivanja postaju sve veća tako da su za nas veoma važna iskustva francuskih partnera” i „pozivam sve gradove i opštine da uzmu učešće u konkursu”. Violeta Jovanović je istakla posvećenost NALED-a u ovoj oblasti : „Životna sredina je jedan od strateških, reformskih prioriteta NALED-a koji se realizuje radom na unapređenju prikupljanja i reciklaže ambalažnog otpada, otpada od stakla i hrane, upotrebljenih baterija i sijalica i električnog i elektronskog otpada. Učešćem u projektu ”Ekoopština” želimo da promovišemo najbolju praksu u angažovanju lokalnih zajednica na unapređenju kvaliteta vode i vazduha i jačanju partnerstava javnog i privatnog sektora u dostizanju ciljeva zaštite životne sredine”. Mirjana Lučić, generalna direktorka Saint-Gobain-a, deli ovo opredeljenje : „Ovo je jedan od razloga zašto smo deo projekta ”Ekoopština”, jer želimo da gradimo bolju i zdraviju sredinu za buduće generacije u Srbiji. Nadam se da će lokalne samouprave koje ulažu u očuvanje životne sredine prepoznati potencijal projekta, baš kao što je to učinio i Saint-Gobain. Naš primarni fokus je da ulažemo u održivost, inovativne proizvode i pratimo sve faze njihovog životnog ciklusa, od razvoja, pa sve do reciklaže sledeći slogan “Making the world a better home”. Sve ovo je i deo ciljeva projekta ,,Ekoopština“.”

Nebojša Grbušić, generalni direktor Veolia Srbija, ističe znacaj formiranja platforme poput ,,Ekoopština“ za razmenu između aktera u sektoru održivog grada : „ Veolini zaposleni u Srbiji su spremni da prenesu praktično znanje i iskustvo javnim preduzećima, lokalnim samoupravama i nadležnim ministarstvima. Ovo dalje može da rezultira primenom savremenih i dokazanih načina za rešavanje ekoloških izazova koji postoje u Srbiji. Benefiti ovog pristupa koje kao društvo i država možemo da ostvarimo su višestruki, počev od optimizovanih investicija u nova postrojenja za tretmane voda i upravljanje otpadom, preko njihovog pouzdanog i dugotrajnog rada uz smanjene operativnih troškova rada, do povećanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva.”

Po rečima Norberta Paica, predstavnika kompanije Decathlon u Srbiji : „Nadamo se da će ovaj prvi korak nagrađivanja škola sa najboljim rezultatima inspirisati buduće generacije da razmišljaju „zelenije”.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena