Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pokrenut projekat Ekoopština

Beograd
Srpska ekonomija

Ambasada Francuske u Srbiji i njeni partneri: Institut Veolia, Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, NALED i SKGO, zajednički su otvorili prvo izdanje konkursa „Ekoopština”.

Projekat „Ekoopština” je:

- francusko-srpska platforma za saradnju na izazovima održivog grada, kroz identifikaciju dobrih praksi razvijenih na lokalnom nivou u Srbiji kao i u Francuskoj, koje će biti predstavljene tokom seminara organizovanih za lokalne zajednice u Srbiji od 17. maja do 14. juna .

- konkurs otvoren za sve srpske opštine u 4 kategorije (upravljanje otpadom, održivo upravljanje vodom, energetska efikasnost zgrada, pametni gradovi) na kojem će biti nagrađeno ukupno 8 srpskih opština koje će biti pozvane na studijska putovanja u Francusku .

- konkurs otvoren za sve nastavnike i učenike u Srbiji koji rade na zaštiti životne sredine.

Pozvani su svi gradovi i opštine Srbije da učestvuju na seminarima i da svoje projekte podnesu do 30. Juna 2022. godine. Pozvani su nastavnici i učenici da se prijave u svojoj kategoriji do 30. maja 2022. godine.

Najnoviji izveštaj Međuvladinog panela za klimatske promene i obaveze preuzete na COP26 u Glazgovu su istakli potrebu da se preduzmu konkretne mere na zaštiti životne sredine. NJ.E. Pjer Košar, ambasador Francuske u Srbiji je naglasio „ključnu ulogu lokalnih vlasti u zaštiti planete, našeg zajedničkog dobra”, „Ekoopštinom želimo da promovišemo gradove i opštine koje se „konkretnim akcijama” bore na lokalnom nivou, kao i da ohrabrimo ekološku svest građanstva“.

Dina Louda, predsednica Instituta Veolia (think-tank kompanije Veolia), jednog od svetskih lidera u oblasti ekoloških usluga za industriju i javne aktere sa više od 180.000 zaposlenih, doputovala je u Srbiju na predstavljanje konkursa „Ekoopština”. Ona je podelila svoje ubeđenje da „gradovi imaju centralnu ulogu suočeni sa izazovima klime, biodiverziteta, resursa – posebno vode – i zagađenja “.

Podršku inicijativi „Ekoopština” izrazili su i Zoran Semenović, potpredsednik SKGO i predsednik opštine Šid, kao i Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a. Prema rečima gospodina Semenovića : „Od nas kao lokalne vlasti se očekuje mnogo i ta očekivanja postaju sve veća tako da su za nas veoma važna iskustva francuskih partnera” i „pozivam sve gradove i opštine da uzmu učešće u konkursu”. Violeta Jovanović je istakla posvećenost NALED-a u ovoj oblasti : „Životna sredina je jedan od strateških, reformskih prioriteta NALED-a koji se realizuje radom na unapređenju prikupljanja i reciklaže ambalažnog otpada, otpada od stakla i hrane, upotrebljenih baterija i sijalica i električnog i elektronskog otpada. Učešćem u projektu ”Ekoopština” želimo da promovišemo najbolju praksu u angažovanju lokalnih zajednica na unapređenju kvaliteta vode i vazduha i jačanju partnerstava javnog i privatnog sektora u dostizanju ciljeva zaštite životne sredine”. Mirjana Lučić, generalna direktorka Saint-Gobain-a, deli ovo opredeljenje : „Ovo je jedan od razloga zašto smo deo projekta ”Ekoopština”, jer želimo da gradimo bolju i zdraviju sredinu za buduće generacije u Srbiji. Nadam se da će lokalne samouprave koje ulažu u očuvanje životne sredine prepoznati potencijal projekta, baš kao što je to učinio i Saint-Gobain. Naš primarni fokus je da ulažemo u održivost, inovativne proizvode i pratimo sve faze njihovog životnog ciklusa, od razvoja, pa sve do reciklaže sledeći slogan “Making the world a better home”. Sve ovo je i deo ciljeva projekta ,,Ekoopština“.”

Nebojša Grbušić, generalni direktor Veolia Srbija, ističe znacaj formiranja platforme poput ,,Ekoopština“ za razmenu između aktera u sektoru održivog grada : „ Veolini zaposleni u Srbiji su spremni da prenesu praktično znanje i iskustvo javnim preduzećima, lokalnim samoupravama i nadležnim ministarstvima. Ovo dalje može da rezultira primenom savremenih i dokazanih načina za rešavanje ekoloških izazova koji postoje u Srbiji. Benefiti ovog pristupa koje kao društvo i država možemo da ostvarimo su višestruki, počev od optimizovanih investicija u nova postrojenja za tretmane voda i upravljanje otpadom, preko njihovog pouzdanog i dugotrajnog rada uz smanjene operativnih troškova rada, do povećanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva.”

Po rečima Norberta Paica, predstavnika kompanije Decathlon u Srbiji : „Nadamo se da će ovaj prvi korak nagrađivanja škola sa najboljim rezultatima inspirisati buduće generacije da razmišljaju „zelenije”.

Ostali naslovi

Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato