Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako je praistorijski čovek spojio nauku i gejming industriju?

Nacionalna platforma Srbija stvara
Srpska ekonomija

Nakon ogromne pažnje svetske i domaće javnosti koju je doživeo predstavljanjem na Svetskoj izložbi u Dubaiju i u Narodnom muzeju Srbije, projekat “Prehistoric MetaHuman” – virtuelno oživljavanje praistorijskog čoveka iz Lepenskog vira, premijerno je predstavljen i publici u Leskovcu.

Postavka će u novootvorenom Digitalnom kulturnom centru, koji je deo Leskovačkog kulturnog centra posvećen savremenoj kulturi i kreativnim industrijama, trajati do 18. maja. Svi posetioci biće deo naučne i digitalne revolucije, budući da je u pitanju inovativni projekat srpskih naučnika i inovatora, realizovan uz podršku nacionalne platforme Srbija stvara.

U sklopu predstavljanja projekta, 21. aprila, održan je i razgovor sa prof. dr Sofijom Stefanović sa Filozofskog fakulteta u Beogradu na temu: “Kako je praistorijski čovek spojio nauku i gejming industriju?”

Prvi put u istoriji čovečanstva, verno prikazano digitalno lice praistorijskog čoveka iz Lepenskog vira, animirano je i “oživljeno” uz pomoć vrhunske Metahuman tehnologije, razvijene u Srbiji. Grupa naučnika i inovatora iz Srbije na čelu sa prof. dr Sofijom Stefanović prvo je na bazi analize iskopanih kostiju uradila realističan 3D model lobanje praistorijskog čoveka, a potom je uz pomoć vrhunske MetaHuman tehnologije - koju je razvila domaća gejming kompanija “3lateral” iz Novog Sada (deo “Epic games”) i Unreal Engine-a softvera - praistorijski čovek virtuleno i “oživeo”.

"Presrećna sam zbog ogromnog interesovanja javnosti da pogleda ovaj revolucionarni projekat, zbog čega se i rodila ideja da naš MetaHuman poseti gradove širom Srbije. To želimo da sprovedemo u delo i kada je reč o celokupnoj postavci kojom se Srbija uspešno predstavila na ovogodišnjem Expou u Dubaiju. Konkretno Metahuman projekat je neverovatan spoj nauke i gejming industrije i imaće uticaja u brojnim drugim granama kreativnih industrija… To je upravo misija za koju se zalaže “Srbija stvara” – razvoj i podrška multidisciplinarnost, saradnje u oblasti inovacija i kreativnih industrija, podrška talentima, ali i predstavljanje Srbije u svetu kao moderne i inovativne zemlje”, ističe Ana Ilić, viša savetnica predsednice Vlade Srbije za kreativne industrije i turizam, koja predvodi tim platforme Srbija stvara.

Osim ovog revolucionarnog projekta svi posetioci biće u prilici i da u virtuelnoj realnosti (VR) posete neku od izložbi kojima je Srbija u Dubaiju predstavila neka od najvećih dostignuća naših naučnika, poput Nikole Tesle, Mihaila Pupina ili dela Nadežde Petrović i nacionalno blago Narodnog muzeja Srbije.

“Za ljude koji žive u unutrašnjosti Srbije je važna stvar da mogu da pogledaju neke savremene izložbe ili isprate inovativne i interesantne događaje. Posebno me čini srećnom činjenica da je upravo Leskovački kulturni centar tehnički opremljen i za ovakve događaje, zbog čega ćemo se truditi da uvek budemo u korak s vremenom i svojim sugrađanima ponudimo inovativne i moderne sadržaje”, ističe direktorka Leskovačkog kulturnog centra Sanja Conić.

Nacionalna platforma Srbija stvara je krovno, međuresorno telo zaduženo za međunarodnu promociju Srbije kroz izvozni potencijal iz oblasti kreativnih industrija, inovacija i ekonomije zasnovane na znanju. Kroz koncept Srbija stvara ističe se važnost kreativnih industrija, nauke i ekonomije zasnovane na znanju, pruža se podrška umetnicima i stvaraocima da izlaze na međunarodnu scenu i afirmišu se najviše savremene vrednosti – kreativnost, inovativnost, autentičnost, znanje i talenat.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena