Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Prošle godine ponuđeno 2.800 nekretnina putem platforme eAukcija

NALED-ova analiza
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Otkako je elektronski sistem javnog nadmetanja postao jedini način za prodaju imovine u izvršnom postupku, interesovanje za eAukciju kontinuirano raste – samo tokom 2021. putem ove platforme organizovano je gotovo 14.500 licitacija, što je skoro 50% više nego 2019. Prodajom je završeno nešto više od 13.750 postupaka dok su ostale obustavljene, pokazala je NALED-ova analiza.

Zainteresovanim kupcima je tokom prošle godine na raspolaganju bilo gotovo 2.800 nepokretnih i približno 11.000 pokretnih stvari koje su preuzete zbog nemogućnosti otplate duga. Cene po kojima su nekretnine kupovane na aukcijama bile su za 17% više od početnih dok je kod pokretne imovine ta razlika iznosila 15%.

Ministarstvo pravde uvelo je platformu eAukcija u martu 2020.  u skladu sa inicijativom NALED-ovog Saveza za imovinu i investicije, u okviru izmena Zakona o izvršenju i obezbeđenju. Pored efikasnosti, osnovni cilj automatizacije postupka bila je veća transparentnost i pravna sigurnost, kao i stvaranje uslova za fer nadmetanje.

- Zahvaljujući elektronskoj proceduri, javno nadmetanje više nije ograničeno na uzak krug potencijalnih kupaca, već u njemu mogu da učestvuju svi zainteresovani građani ili pravna lica. Predmet prodaje poznat je 15 do 30 dana unapred, a svako ko želi da licitira mora da položi jemstvo od 15% početne cene. Nadmetanja se obavljaju u dva kruga – u prvom je početna cena 70% procenjene vrednosti, dok u drugom iznosi 50%. Pravnoj sigurnosti učesnika dodatno doprinosi i to što su svi ponuđači anonimni, tako da ni oni međusobno, kao ni javni izvršitelji, ne mogu da znaju ko se krije iza identifikacionog broja. O učinkovitosti novog sistema najbolje svedoči činjenica da dosad nije zabeležena nijedna žalba na račun narušavanja anonimnosti, vršenja pritiska na odluke ili neki drugi vid zloupotrebe – kaže Dejan Vuković, potpredsednik Saveza za imovinu i investicije u NALED-u.

Iako na portalu već sada postoji više od 1.500 registrovanih korisnika, u NALED-u smatraju da bi uz odgovarajuću promociju među javnim izvršiteljima, privrednicima i građanima ovaj broj u budućnosti mogao biti znatno veći. Važan korak u tom pravcu ministarstvo je već napravilo izradom detaljnog uputstva za primenu platforme eAukcija koji je javno dostupan za preuzimanje.

Pored promotivnih kampanja koje bi osigurale veću vidljivost portala, NALED predlaže i preporuke za njegovo unapređenje, među kojima su uvođenje novih i poboljšanje postojećih funkcionalnosti na sajtu.

- Nakon dve neuspele aukcije, veliki broj prinudnih prodaja okončava se neposrednom pogodbom što nije dobra praksa jer umanjuje transparetnost postupaka i otvara prostor za zloupotrebe. To ukazuje da javnost još nije u dovoljnoj meri upućena u način rada eAukcije. Kako bismo sačuvali postojeće i zainteresovali nove korisnike, portal najpre moramo učiniti praktičnim i jednostavnim za upotrebu. Zato je važno uvesti opcije pretrage predmeta po nazivu, kategoriji, mestu prodaje i drugim sličnim parametrima koji će kupcima olakšati postupak i uštedeti vreme. Takođe, za korisnike bi bilo od velike pomoći da mogu da se opredele za stvari koje ih zanimaju, kako bi na vreme bili obavešteni o njihovoj prodaji – dodaje Vuković.

Prema njegovim rečima, potrebno je i da predmeti prodaje budu bolje i sadržajnije opisani. To se može postići uvođenjem minimalnog broja karaktera u opisu predmeta i dodavanjem većeg broja autentičnih fotografija. Ukoliko je reč o nepokretnoj imovini, potrebno je istaći i informacije iz baze katastra nepokretnosti.

Budući da se primena elektronske procedure javnog nadmetanja pokazala kao efikasan način za jačanje pravne sigurnosti građana i njihovog poverenja u profesiju javnih službenika, NALED među predlozima za unapređenje savetuje proširenje ovog sistema na druge oblasti – postupak prinudne naplate poreza i naplate potraživanja u stečajnom postupku. 

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena