Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Unapređenje inovacionog ekosistema

Mesec inovacija
Srpska ekonomija

Kreiranje regionalnih programa podrške, uključivanje startapova u lance dobavljača za veliku privredu i državu i stimulisanje većeg učešća zaposlenih u inoviranju samo su neke od više od 30 preporuka koje su u Mesecu inovacija u okviru Startech programa prikupljene kroz dijalog sa zajednicom. Na tri okrugla stola u Nišu, Novom Sadu i Beogradu više od 100 učesnika dalo je svoje viđenje inovacionog ekosistema, a ključne preporuke našle su se i u Analizi stanja inovacija i procesa digitalne transformacije.

Jedna od ključnih prepreka za srpske inovatore je finansiranje, pre svega u ranoj fazi razvoja proizvoda ili usluga. Analiza stanja inovacija i procesa digitalne transformacije koju je tokom Meseca inovacija predstavio NALED, pokazuje da je budžetsko ulaganje Srbije u istraživanje i razvoj od 0,89% BDP-a dva i po puta niže u odnosu na prosek EU (2,19%), kao i ulaganje privatnog sektora, čije je učešće svega 0,36% BDP-a – polovina od onoga što ulaže privatni sektor u novim članicama EU, i četvrtina ulaganja na nivou cele EU. Zbog toga, ali i nedovoljne informisanosti devet od 10 inovatora u Srbiji samofinansira svoj inovativni proizvod ili uslugu, čak 80% njih ne aplicira za programe podrške, dok svega 1% koristi alternativne izvore finansiranja. Kao rešenje za ovaj problem učesnici okruglih stolova predložili su povećanje budžetskih ulaganja, veći broj raspoloživih fondova za finansiranje u ranoj fazi razvoja, pre svega kroz bespovratna sredstava, kao i veću ulogu države u smanjenju rizika investicije za alternativne izvore finansiranja kroz ko-investiranje ili garantne šeme.

Prostor za unapređenje postoji i na planu saradnje nauke i privrede. Podaci pokazuju da je istraživačka populacija u Srbiji duplo manja od proseka EU i primarno koncentrisana u visokom obrazovanju (72% prema 40% u EU), dok privatni sektor angažuje svega 2% istraživača u Srbiji (EU: 46%). Stoga ne čudi podatak da je samo 3% biznis inovatora razvilo inovaciju u saradnji sa akademskom zajednicom. Kako bi Srbija postala konkurentna razvijenim zemljama, preporuka je da se nagrade svi oblici akademske saradnje sa privredom, da se uvedu industrijski doktorati po uzoru na liderske zemlje u domenu inovacija, kao i kursevi tehnopreduzetništva na tehničkim fakultetima.

Da bi inovacije bile održive, važno ih je zaštititi, što se sudeći po podacima ne dešava često u Srbiji. Nalazi analize pokazuju da je svega 2% inovatora u Srbiji apliciralo za patent, a da je broj prijavljenih patenata na milion stanovnika – 50, skoro pet puta je manji od proseka EU (230). Predlozi koji su prikupljeni u okviru Meseca inovacija ukazuju na to da treba kontinuirano edukovati sve aktere inovacionog ekosistema o važnosti intelektualne svojine i njene zaštite, kao i razviti modele internih pravilnika o pitanjima vezanim za intelektualnu svojinu.

Vodič za trasiranje daljeg pravca razvoja inovacionog ekosistema mogu biti zemlje koje zauzimaju vodeće pozicije na globalnim indeksima inovacija poput Singapura, Izraela ili Finske. „Od šampiona inovacija Srbija može da nauči o važnosti obrazovanja koje bi iznedrilo inovatore, pre svega kroz ulaganje u obrazovanje i nastavni kadar, i komercijalizaciju naučnih rezultata i privlačenje talenata. Kad je reč o inovacionim politikama, opet se vraćamo na veće ulaganje u R&D, ali i fokus na savremenim tehnologijama poput veštačke inteligencije, u industrijama koje imaju komparativnu prednost. Na kraju, važna je uloga javnog sektora koji u ovim zemljama služi kao primer inovatorima,“ ističe Dušan Vasiljević, direktor Odeljenja za preduzetništvo i investicije u NALED-u.

Iako je Mesec inovacija zvanično završen, na platformi za dijalog programa Startech do kraja godine je moguće ukazati na izazove i ponuditi rešenja. Najbolji predlozi naći će se u Sivoj knjizi inovativnog i visokotehnološkog preduzetništva koju priprema NALED i koju će u narednim mesecima predstaviti javnosti, institucijama i Savetu za podsticanje razvoja digitalne ekonomije i inovacija. Kampanja Mesec inovacija deo je Startech programa, koji sprovodi NALED, uz podršku kompanije Philip Morris International.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća