Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zdrava konkurencija nije na odmet

Mladi i uspešni ljudi: Danijela Miljković
Piše: Vesna Zdravković

Danijela Miljković je mlada kozmetičarka koja je još iz srednjoškolskih dana izabrala svoj profesionalni put. Počela je kao maser terapeut da bi kasnije obavljala i ostale kozmetičke usluge. Naša sagovornica je uporna, kreativna, edukuje se, kontinuirano radi na sebi i kaže da samo stalno ulaganje u posao doprinosi da usluga bude kvalitetna, a korisnici kozmetičkih tretmana zadovoljni.

Mezoporacija, mikrodermoabrazija, ultrazvučne špatule, hemijski pilinzi i biorevitalizacija samo su neki od tretmana kože kojima se poslednje četiri godine posvetila Danijela Miljković. Naša sagovornica ima trideset pet godina. Mama je dve devojčice, a već 15 godina je u svetu kozmetike koja nudi širok spektar mogućnosti. Zato je važno ne rasplinuti se nego se opredeliti za konkretnu oblast. Sve je počelo još u srednjoj školi. Posao tehničara za hidrogradnju nije joj bio suđen. Kao srednjoškolka pokazala je interesovanje za tretmane masaže. Završila je tečaj kod jednog od naših najboljih terapeuta. I tako je počelo...

- Pre sedamanaest godina upoznala svog sadašnjeg supruga. On je tada držao frizerski salon na Slaviji koji ima dugu tradiciju, jer se i suprugova majka bavila istim poslom. Preselili smo se na Vračar i odmah po završetku srednje škole počela sam da radim. Masaže su mi u početku bile primarne, ali sam radila i depilacije, pedikir, manikir, nadogradnja trepavica, japansko iscrtavanje, a pokazala sam i interesovanje za tretmane lica. Stalno sam išla korak dalje, prolazila obuke i učila o svemu što je novo u kozmetici. Važni su upornost, strpljenje, praksa i naravno ljubav.

Krug stalnih klijenata

Posle par godina Danijela Miljković je shvatila da je ipak napravila pravi izbor profesije. Ostalo je još da iz mnoštva mogućnosti u kozmetici izabere jednu. Danijelina kreativnost i želja da proba sve usmerili su je na pravi put. Odlučila je da se bavi aparaturnom negom lica. To je, objašnjava sagovornica kombinacija struje i kozmetike. Dodaje da nije lako doći do aparata koji koštaju između dvadeset i pedeset hiljada evra. Tu dolazimo do pandemije i poslovanja.

- Pandemije nije u tolikoj meri poremetila rad, nekako funkcionišemo. Izgubili smo klijente, naše ljude koji žive u inostranstvu, a preko godine dolaze na par meseci u Srbiju. Neki klijenti nisu dolazili nekoliko meseci. Bilo je i zahteva da na tretman dođu prvi, neki su tražili da se salon provetrava, dok je bilo i zahteva da se ne nosi obična maska. Svako ima pravo da se plaši i da želi da se zaštiti. Uprkos svemu neko ko dobro radi svoj posao ima iza sebe i krug svojih stalnih klijenata.

Sagovornici je samo smetalo što je u vreme zatvaranja zbog korone najveći udar bio na kafiće, restorane, kozmetičke i frizerske salone, teretane. Kao da su ti prostori leglo zaraze, a u stvari su to mesta na kojima se i pre pandemije vodilo računa o higijeni.

Ona ističe i da je u Srbiji teško biti preduzetnica, jer se samo povećavaju zahtevi i sve poskupljuje.

- Evo recimo računi za struju su sve veći. Pre tri godine struju sam plaćala 6.000, sada računi iznose 11.000 dinara. Poskupljuju i cene kozmetčkih proizvoda koji su i inače preskupi, a mi smo poslednja karika u tom lancu tako da je nama najteže da podignemo cenovnik. Svaki tretman lica trebalo bi da košta od 50 evra pa naviše, a trenutne cene su daleko niže.

- Ima previše frizerskih i kozmetičkih salona u Beogradu - smatra Danijela Miljković.

Jednostavno svuda niču, a problem prave i oni koji usluge nude po stanovima. Sagovornica još naglašava da se tako gubi i na kvalitetu posla, ali ipak misli da zdrava konkurencija nikad nije na odmet. Ima posla za svakoga i svako može da zaradi i opstane, baš zato što saloni nude različite kozmetičke usluge.

Kontinuirana nega

Pitali smo Danijelu ko najčešče dolazi u kozmetički salon, da li su to isključivo žene ili ima i muškaraca i kojeg su uzrasta.

- Dolaze žene i muškarci svih uzrasta. Stariji muškaraci rade tretmane lica, dok mlađi muškarci traže uglavnom masaže, pedikir, a sve popularnija je i depilacija grudi. Generalno i muškarci počinju više da vode računa o svom izgledu. Što se tiče žena ima onih koje se sređuju redovno, ali ima i onih koje bi da periodično izgledaju bolje od glave do pete. Leti, pred odmor i odlazak na more je prava pomama za raznim tretmanima.

Koža je organ koji se konstantno obnavlja, što znači da mora da se kontinuirano neguje, ističe sagovornica. Nije dovoljno uraditi pred odmor deset anticelulit masaža i tako rešiti problem. Ne mogu se zadebljanja na stopalima ukloniti korišćenjem kreme. Izgled kože ne može se promenti ma koliko u nju ubrizgali hijelurona ili botoksa. Pri tome treba voditi računa o ishrani, unosu tečnosti, spoljašnjim uticajima, hormonima, količini spavanja. Koža se neguje već od puberteta. Savet je da kod kuće uvek imata mleko, losion ili tonik prilagođen tipu kože.

- U posao je potrebno stalno ulagati i truditi se da se klijentima obezbedi najkvalitetnija moguća usluga. Ne možeš samo prodati uslugu, već je važno videti boljitak - priča Danijela Miljković, kozmetičarka i kaže da nema veće satisfakcije nego kada vidite da vaš klijent iz salona izlazi zadovoljan.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća