Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Onlajn nastava smanjila motivaciju za učenjem, a povećala želju za radom

Život u vreme korone
Pišu: Maša Stojiljković, Katarina Matić

Od ekonomskih posledica po izdavanje nekretnina, zapošljavanja studenata koji žele da pametno iskoriste vreme, do direktnih posledica po kvalitet nastave, kvalitet samih predavanja, ali i psihičko zdravlje omladine - sve to je sa sobom donela korona, tog marta 2020. kada je ušla u naše živote, neposredno kroz onlajn nastavu.

Onlajn nastava u Srbiji uvedena je nakon uvođenja vanrednog stanja 15. marta 2020. godine. S obzirom da je isto uvedeno u nedelju uveče, učenici, studenti, nastavnici i profesori su preko noći morali da se naviknu na novi oblik nastave.

Osnovci su počeli da prate nastavu putem drugog programa RTS-a i putem platforme RTS Planeta, srednjoškolci putem interneta, dok su studenti nastavu pratili preko aplikacija za nastavu na daljinu.

Danas o obliku nastave koji će se primenjivati, za osnovne i srednje škole odlučuje Tim za praćenje i koordinisanje primene preventivnih mera u radu škola, dok su fakulteti u tom smislu nezavisni i oni sami odlučuju o obliku nastave koji će biti na snazi.

Na nekim fakultetima onlajn nastava nije ni ukidana, dok su neki radili po tradicionalnom modelu. Kada je reč o polaganju ispita i kolokvijuma, bilo je polaganja i uživo i onlajn.

Naizgled, onlajn nastava je identična nastavi uživo. Raspored predavanja se poštuje, postoje virtuelne učionice odnosno linkovi na kojima će se čas odvijati, aplikacije (u ovom slučaju Gugl Mit ili Zum) imaju komandu „podigni ruku“ na koju studenti kliknu kada žele nešto da kažu, dobijaju sav materijal putem mejla, ali uvek postoji jedno „ali“. Studenti nemaju obavezu da upale svoje kamere. Samim tim, profesori često govore crnom ekranu, na kome vide imena i prezimena i pokoju sliku. A studenti imaju mogućnost da samo fiktivno budu prisutni, da piju kafu, ručaju pored laptopa, ali i da uopšte ne budu kod kuće jer nastavu možete da pratite sa bilo kog mesta na kome imate internet vezu.

- U takvim situacijama jedino što možete da uradite da materiju predstavite na što zanimljiviji i studentima blizak način, da koristite raznovrsne primere i sadržaje kako bi im skrenuli pažnju na gradivo. I u takvim situacijama je dobro kada makar glasovno dobijete nekakvu povratnu informaciju. Ali je svakako problematično kada ne dobijete ni to, a dešava se, pa ostanete uskraćeni za informaciju koja bi vam bila korisna kako da dodatno poboljšate predavanja i vežbe - kaže docent Dušan Aleksić sa Departmana za komunikologiju i novinarstvo na Filozofskom fakultetu u Nišu.

Grupna motivisanost koja postoji kod rada u timovima i grupama u ovom obliku nastave gotovo da ne postoji pa se neretko može diskutovati o tome koliko su sami studenti motivisani da rade, uče i da završavaju svoje obaveze. Neverbalna komunikacija koja je suštinski deo ljudskog reagovanja, ovde ne može da pomogne predavačima jer oni lica studenata uglavnom ne vide.

- Stičem utisak da je najlakše da uopšte nikakvo pitanje i ne postave i da je pasivnost dobila takve razmere da predavanja kao da nemaju komunikacionu već čisto formalnu funkciju - dodaje profesorka Bojana Dimitrijević sa Departmana za psihologiju.

Smanjena motivacija i onlajn okruženje zadali su zadatak profesorima da prilagode gradivo, ali i otvorili pitanje kriterijuma.

- Ovaj vid nastave nije toliko uticao na kriterijume, ali jeste na pojednostavljivanje nekih aspekata gradiva, jer određene nastavne jedinice nije bilo jednostavno preneti na onlajn platformu, pa je bilo potrebno prilagoditi ih. Sami kriterijumi na ispitu se nisu menjali - dodaje Aleksić.

Onlajn nastava povezana sa dodatnom zaposlenošću studenata

U doba pre pandemije, studenti, ali i srednjoškolci mogli su da rade tokom raspusta, međutim uvođenje onlajn nastave im je otvorilo novu mogućnost zapošljavanja. Studenti sada mogu da zarađuju i u toku semestra.

- Iz razgovora sa ljudima koji dolaze na obuku i zapošljavaju se, stičem utisak da su ne samo studenti, već i đaci srednjih škola, postali zainteresovani da svoje slobodno vreme iskoriste za zaposlenje. Generalno je od početka kovid situacije fokus dosta prešao na onlajn poslove, na remote pozicije. Ali su i dalje aktivni poslovi sa skraćenim radnim vremenom - administracija, dostava hrane, magacinski poslovi - kaže Petra Ivanović, radnica na portalu www.nadji-posao.rs.

Zaposlenje u vreme pandemije našla je i studentkinja Isidora Terzić, koja je, kako kaže, zaključila da će moći lako da uklopi obaveze i posao koji ne podrazumeva puno radno vreme.

- Vremenom sam pored „vikend poslova“ i honorarnih krenula da tražim ipak i one sa punim radnim vremenom - priča Terzićeva, studentkinja novinarstva na Filozofskom fakultetu u Nišu.

Dodaje i da onlajn nastava olakšava studiranje i rad, ali priznaje da ne stiže da postigne baš sve.

Barem ne u meri i kvalitetu koji bi bio da ne radim. Sa druge strane, činjenica je da mogućnost onlajn nastave i današnja dostupnost interneta i pametnih uređaja doprinela tome da se nekada nešto „hitno“ može završiti i obaviti i van kuće, bilo da su u pitanju kolokvijumi, ili prisustvovanje nekom predavanju - zaključuje Terzićeva

Onlajn nastava za sada nije trajni oblik nastave, ali šta će se desiti kada/ako se vratimo na tradicionalni model. Zaposleni studenti će biti pred odlukom da li raditi ili učiti.

Sektor izdavanja nekretnina ostao stabilan

Studentski stanovi su uvek traženi. Uvođenje vanrednog stanja, kako kažu u agencijama za nekretnine, u tom trenutku nije uticalo na ovu privrednu granu.

Međutim, kada se nova školska godina, tada 2020/2021. bližila interesovanje je bilo na klimavim nogama. Sami fakulteti nisu mogli da se izjasne da li će u nekom trenutku doći do promene načina organizovanja nastave (sa onlajn na tradicionalni ili obrnuto). Ipak, nakon skoro dve godine ovakvog održavanja nastave, problema oko izdavanja studentskih stanova nema.

- U našem poslovanju, nismo stekli utisak da je onlajn nastava uticala na smanjenu potražnju za stanovima od strane studenata. Potražnja za stanovima je standardno pojačana krajem leta, pred početak nove školske godine. Cene nekretnina su generalno porasle, kako za prodaju tako i za izdavanje. Na to su uticali brojni faktori, ali smatramo da prelazak na onlajn nastavu nije jedan od razloga - kažu u Agenciji za nekretnine Avenija u Nišu.

Prva godina sa virusom, odnosno 2020. godina je bila neizvesna, jer je dosta stvari bilo nepoznato, međutim 2021. je bila godina u kojoj je nova normalnost prihvaćena.

Nju su prihvatili i studenti i sa njom žive i danas, ali sada stižu i optimističnije prognoze jer mnogi epidemiolozi već najavljuju kraj pandemije.

Napomena: „Tekst objavljujemo u okviru serije istraživačkih priča koje potpisuju studenti novinarstva iz Niša, Novog Sada i Beograda, kao deo projekta koji je nastao u saradnji sa organizacijom civilnog društva Partneri Srbija.”

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa