Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Referentna kamatna stopa povećana na 2,75%

Narodna banka Srbije
Srpska ekonomija

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da poveća referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 2,75%. Istovremeno, stopa na kreditne olakšice iznosi 3,75%, a stopa na depozitne olakšice 1,75%. Donošenjem te odluke očuvan je kontinuitet u aktuelnom procesu zaoštravanja monetarnih uslova.

Umerenijim povećanjem referentne kamatne stope nego prethodnih meseci, Narodna banka Srbije nastavlja da reaguje na inflatorne pritiske, uzimajući u obzir očekivane efekte dosadašnjeg povećanja restriktivnosti monetarne politike i istovremeno vodeći računa o važnosti kontinuiteta privrednog rasta. Izvršni odbor ostavlja prostor da i u narednom periodu, po potrebi i u zavisnosti od kretanja u domaćem i međunarodnom okruženju, reaguje dodatnim pooštravanjem monetarne politike, ne isključujući mogućnost da, pored povećanja osnovnih kamatnih stopa, kao mere opšteg karaktera, Narodna banka Srbije razmotri i dodatne direktnije mere, kojima bi se ciljano reagovalo na inflatorne pritiske.

Donoseći odluku o daljem pooštravanju monetarnih uslova, Izvršni odbor je pre svega imao u vidu da su troškovni pritisci na globalnom nivou i dalje visoki po osnovu svetskih cena energenata, primarnih poljoprivrednih proizvoda i industrijskih sirovina, kao i produžavanja otežanog funkcionisanja međunarodnih lanaca snabdevanja i da će po tom osnovu globalna inflacija još neko vreme nastaviti da se kreće uzlaznom putanjom. Izvršni odbor je procenio da je potrebno dodatno pooštriti monetarne uslove na domaćem tržištu povećanjem referentne kamatne stope kako bi se ograničili sekundarni efekti na inflaciona očekivanja i obezbedilo da se inflacija u Srbiji od avgusta nađe na opadajućoj putanji. Ograničavanju efekata prelivanja rasta uvoznih cena na domaće cene Narodna banka Srbije u znatnoj meri doprinosi i održavanjem relativne stabilnosti kursa dinara prema evru.

Međugodišnja inflacija u Srbiji je u maju iznosila 10,4%, od čega je oko dve trećine doprinosa i dalje poticalo od cena hrane i energije. Rast uvozne inflacije odrazio se i na rast bazne inflacije (ukupna inflacija po isključenju cena hrane, energije, alkohola i cigareta) od 6,3% međugodišnje u maju. Međutim, ova mera inflacije, na koju mere monetarne politike imaju veći uticaj, i dalje je dosta niža od ukupne inflacije, ali i od bazne inflacije u zemljama regiona sa istim režimom monetarne politike. Pored očuvane relativne stabilnosti deviznog kursa, važan faktor niže bazne inflacije jesu i srednjoročna inflaciona očekivanja finansijskog sektora, koja su nastavila da se kreću u granicama cilja Narodne banke Srbije.

Prema oceni Izvršnog odbora, inflacija bi u drugoj polovini naredne godine trebalo da se vrati u granice cilja Narodne banke Srbije (3 ± 1,5%), čemu će doprineti efekti dosadašnjeg zaoštravanja monetarnih uslova. U smeru ublažavanja inflatornih pritisaka u kratkom roku delovaće i efekti ekonomskih mera Vlade usmerenih na ograničenje cena osnovnih životnih namirnica i energenata na domaćem tržištu. U periodu projekcije (tj. u naredne dve godine) očekuje se i postepeno slabljenje efekata rasta svetskih cena primarnih proizvoda, energenata, kao i više uvozne inflacije, što je u skladu s projekcijama relevantnih međunarodnih institucija i tržišnim očekivanjima. Dolazak nove poljoprivredne sezone rezultirao je blagim smanjenjem cena povrća na domaćem tržištu u maju s prethodnih visokih nivoa, što se očekuje da će se nastaviti i u narednom periodu. Pod pretpostavkom prosečne poljoprivredne sezone, kao i nižih svetskih cena primarnih poljoprivrednih proizvoda, očekuje se slabljenje troškovnih pritisaka u proizvodnji i ostale hrane na domaćem tržištu u narednom periodu.

Geopolitička dešavanja i eskalacija konflikta u Ukrajini odrazili su se i na revizije naviše projekcija inflacije za veliki broj zemalja i na ocenu da su i dalje izraženiji rizici da bi inflacija mogla biti viša i postojanija od očekivane, zbog čega su mnoge centralne banke zaoštravale svoje monetarne politike. Sistem federalnih rezervi je u junu nastavio da pooštrava monetarne uslove povećanjem referentne kamatne stope za 75 baznih poena, na raspon 1,5–1,75%, i smanjenjem svog bilansa stanja, a izvesno je da će se pooštravanje monetarne politike nastaviti i u narednom periodu. Evropska centralna banka je odlučila da do početka jula završi program kupovine aktive banaka (APP program), kao i da u julu započne s povećanjem referentne kamatne stope. Izvršni odbor Narodne banke Srbije ocenjuje da bi zaoštravanje monetarnih uslova pomenutih vodećih centralnih banaka i povećana neizvesnost zbog pogoršanih izgleda globalnog privrednog rasta mogli da utiču na dalji oprez međunarodnih portfolio investitora, od kojih zavise tokovi kapitala prema zemljama u usponu.

I pored smanjenih izgleda globalnog privrednog rasta za ovu godinu pod uticajem konflikta u Ukrajini, kao i nepovoljnijih pokazatelja ekonomske aktivnosti za zonu evra za drugo tromesečje u poređenju s prvim, proizvodnja i izvoz prerađivačke industrije u Srbiji nastavili su da beleže visoke stope rasta u aprilu i maju, ukazujući da za sada smanjenje eksterne tražnje nije imalo većih negativnih efekata na Srbiju. Tome su doprinele investicije u razmenljive sektore iz prethodnih godina, koje su znatno povećale izvoznu ponudu, a na rast izvoza u maju odrazio se i veći izvoz poljoprivrednih proizvoda nakon popuštanja mera privremenog ograničavanja izvoza ovih proizvoda. I pored visokog stepena neizvesnosti, Narodna banka Srbije očekuje nastavak rasta naše privrede i u narednom periodu i procenjuje da će realan rast bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini biti u rasponu 3,5–4,5%, saopšteno je iz Kabinet guvernera. Pod pretpostavkom da neće doći do dodatnog zaoštravanja geopolitičkih tenzija i prekida u snabdevanju gasom na globalnom nivou, u srednjem roku rast bruto domaćeg proizvoda Srbije projektuje se u rasponu 4–5% godišnje.

U zavisnosti od geopolitičkih dešavanja i kretanja ključnih faktora inflacije i iz domaćeg i međunarodnog okruženja u narednom periodu, Narodna banka Srbije će procenjivati da li ima potrebe za dodatnim zaoštravanjem monetarnih uslova ili efekti prethodnog zaoštravanja obezbeđuju održiv povratak inflacije u granice cilja u horizontu projekcije. Prioritet monetarne politike i dalje će biti obezbeđenje cenovne i finansijske stabilnosti u srednjem roku, uz podršku daljem rastu i razvoju privrede, kao i daljem rastu zaposlenosti i povoljnom investicionom ambijentu.

 

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa