Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Budućnost zelenih poslova

Upravljanje otpadom
Foto: Kristina Todorović
Srpska ekonomija

Osam modula obuke za zaposlene na poslovima upravljanja otpadom predato je na akreditaciju Agenciji za kvalifikacije. Stručnjaci predviđaju da će do kraja 2030. godine u Srbiji biti otvoreno novih 20.000 radnih mesta u oblasti zelenih poslova, te je neophodno pratiti trendove i usaglasiti obrazovni sistem sa njima.

Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju, Privredne komore Srbije istakao je da je važno da se rezultati ove aktivnosti pretoče u dokumentaciju za izradu modula u dualnom obrazovanju – tehničar za upravljanje otpadom, pre svega imajući u vidu značajan broj zaposlenih u javno komunalnom sektoru u Srbiji - preko 50.000, objavila je PKS.

„Zeleni poslovi, posebno na lokalu mogu značajno uticati na jačanje otpornosti lokalne zajednice, inkluziju ranjivih grupa i borbu protiv siromaštva. U kontekstu štednje prirodnih resursa i cirkularnosti proizvoda, rastu potrebe za novim  znanjima i veštinama u upravljanju otpadom, a sve zbog povećanog generisanja komunalnog otpada i njegove ponovne upotrebe.
Znanja i veštine u tehničkom upravljanju opremom, digitalizacija procesa i bezbednost  i zdravlje na radu, moraju postati deo korporativne kulture javno – komunalnih preduzeća u Srbiji. Kada govorimo o potencijalu za nova zelena radna mesta u Srbiji, procena je da bi do 2030. godine moglo da se otvori novih 20.000 radnih mesta u kontekstu zelenih poslova“, zaključio je Mitrović.

U Srbiji ne postoje (visoko)školske ustanove koje su specijalizovane za ovu vrstu edukacije, te je od velikog značaja što je svih osam modula predato na akreditaciju kako bi u budućnosti bili dostupni radnicima angažovanim na ovim poslovima.

 Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u saradnji sa JKP „Čistoća“ iz Novog Sada, organizovao je obuku za 60 ljudi angažovanih u sektoru upravljanja otpadom. 

“Kako su uslovi rada u komunalnoj delatnosti teški i često uključuju specifične opasnosti povezane sa operativnim postupcima na deponiji, svrha programa je bila da se unapredi znanje, veštine i sposobnosti radnika, odnosno za povećanje bezbednosti i zdravlja na radu”, navela je Marija Bogdanović, vođa globalnih programa „Migracije za razvoj (PME)“ i „Migracije i dijaspora (PMD)“ u Srbiji u okviru GIZ.

Naslanjajući se na prethodna iskustva GIZ aktivnosti u Srbiji, u saradnji sa Centrom za cirkularnu ekonomiju i klimatske promene (CECC) iz Novog Sada razvijeni su kurikulumi za osam posebnih modula za radnike angažovane na poslovima upravljanja otpadom koji uključuju rad na separaciji otpada, rukovanje posebnom mehanizacijom koja se u koristi na poslovima upravljanja otpadom, ali i posebnim tokom otpada tj. građevinskim otpadom.

 “U sektoru upravljanja otpadom najveći broj angažovanih su sa niskim kvalifikacijama. Ova specifična vrsta profesije koja se bavi visoko-rizičnim poslovima, može se smatrati kao podložna opasnostima na radu, zdravstvenim problemima i povredama povezanim sa radnim mestom te stoga zahteva adekvatno obrazovanje i obuku, kao što je to definisano za mnogobrojne druge profesije u javnom sektoru”, navela je Valentina Đureta, projektna menadžerka PME.

Ona dodaje da tipičan dan radnika na poslovima upravljanja otpadom obuhvata rukovanje opremom i mašinama, boravak u sredini koja često uključuje štetne emisije, prašinu, dim,  neprijatne mirise, toplotu, hladnoću.

“Istovremeno, neophodan je stalna svest o poštovanju mera bezbednosti, ali i brze reakcije u vanrednim situacijama”.

PME program je deo šire inicijative „Povratak u nove šanse“, nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) i pruža podršku u socijalnoj i ekonomskoj (re)integraciji povratnicima iz inostranstva i lokalnom stanovništvu, posebno onima iz osetljivih grupa.

 

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa