Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uticaj geopolitičkih dešavanja u svetu na tržište automobila u Srbiji

Analiza
Srpska ekonomija

Pandemija virusa COVID-19 je već znatno promenila tržište automobila, a njen uticaj je i dalje prisutan i ogleda se u manjoj ponudi novih, a samim tim i polovnih vozila. To se dalje odražava i na veće cene. Ovakva situacija na tržištu, na kom je već prisutan poremećaj balansa ponude i potražnje, dodatno se komplikuje aktuelnim dešavanjima u Ukrajini, koja kao posledicu imaju inteziviranje već narušene ravnoteže. Naime, Rusija i Ukrajina su izuzetno važne za auto-industriju, po pitanju nabavke sirovina neophodnih za proizvodnju automobila, kao i isporuke komponenti fabrikama u drugim zemljama. Samim tim, već je došlo do poremećaja proizvodnje novih vozila, nabavke delova i komponenti, transporta, a takav trend ima velike izglede da se nastavi. Dešavanja na tržištu novih automobila usko su povezana sa dešavanjima na tržištu polovnih, gde su efekti aktuelne situacije takođe prisutni.

Sa ciljem da utvrdi kakvi su efekti geopolitičkih dešavanja u svetu na tržište automobila u Srbiji, sajt Polovni automobili sproveo je anketu kojom je obuhvaćeno 8436 korisnika, odnosno potencijalnih kupaca i 186 trgovaca automobilima. Pored toga, realizovana je i detaljna analiza stanja na tržištu u prva četiri meseca tekuće godine, koja sadrži analizu prodaje polovnih automobila, kao i analizu kretanja prosečnih cena automobila oglašenih na sajtu. Anketa je, između ostalog, pokazala da su u prva četiri meseca tekuće godine cene polovnjaka veće za 23% u odnosu na isti period prethodne godine. S obzirom na aktuelna dešavanja u svetu prodavci i kupci automobila očekuju i dalji rast. 

Uticaj sukoba u Ukrajini na poslovanje prodavaca automobila

Gotovo 60% prodavaca automobila smatra da će sukobi u Ukrajini imati efekat na njihovo poslovanje duže od godinu dana. Ovakva očekivanja svedoče o značaju koji aktuelna globalna dešavanja imaju na automobilsku industriju širom sveta, pa i u našoj zemlji.

Do pada ponude polovnih automobila došlo je još usled pandemije, a aktuelna dešavanja u Ukrajini mogu samo dodatno da prodube ovakvu situaciju na tržištu. Ona su uzrokovala otežanu nabavku delova i komponenti neophodnih za proizvodnju novih vozila, njihovu manju proizvodnja, a sve to se oslikava i na tržište polovnih automobila, gde je takođe prisutna manja ponuda. Tako, čak 74% prodavaca automobila očekuje pad ponude polovnih automobila usled otežane proizvodnje novih.

Sa druge strane, zanimljivo je da više od 40% anketiranih kupaca (44,1%) ne očekuje da će aktuelna dešavanja u Ukrajini uticati na ponudu automobila, trećina njih (33,1%) očekuje pad ponude, a 22% rast.

Kada su u pitanju prodajni rezultati, čak 74% anketiranih trgovaca očekuje pad prodaje, 18% njih ne misli da će aktuelna situacija imati efekte na prodaju, dok svega 7,5% očekuje rast prodaje usled dešavanja u Ukrajini.

Navedene prognoze povezane su sa percepcijom prodavaca da smanjena potražnja za automobilima izazvana aktuelnim dešavanjima predstavlja najveći izazova za njihovo poslovanje. Čak 37% prodavaca izdvaja upravo smanjenu potražnju kao glavni izazov sa kojim se njihovo poslovanje susreće. Pored toga, kao najveći izazov značajan broj prodavaca navodi i rast cena polovnih automobila (22,6%), kao i pad ponude (18,3%).

Da li kupci odustaju od kupovine automobila?

Većina trgovaca navodi da očekuje promene u ponašanju kupaca automobila u narednom periodu. Tako, više od polovine anketiranih prodavaca (51%) smatra da će kupci odložiti kupovinu automobila, dok gotovo 27% njih navodi da veruje da će kupci odustati od kupovine usled geopolitičkih dešavanja u svetu.

U okviru sprovedene ankete sajt Polovni automobili pitao je i kupce da li su aktuelna dešavanja u Ukrajini i svetu uticala na njihovu odluku u kupovini, a njihovi odgovori se donekle razlikuju od navedenih očekivanja prodavaca. Naime, najveći procenat anketiranih kupaca (44,7%) iznosi da sukobi u Ukrajini i trenutna situacija u svetu nisu uticali na njihovu odluku o kupovini i da su bez obzira na to u potrazi za automobilom. Sa druge strane, 19% njih je odložilo kupovinu, ali navodi da će ipak kupiti automobil ako se pojavi dobra prilika, dok je 16% njih kupovinu odložilo sve dok se situacija ne stabilizuje. Manji, ali značajan procenat anketiranih kupaca (10,9%) je naveo da odustaje od kupovine, a 9% njih je iznelo da će se čak brže odlučiti za kupovinu automobila usled uverenja da će u narednom periodu doći do rasta cena.

Kada je reč o budžetu namenjenom za kupovinu automobila, više od polovine kupaca obuhvaćenih anketom (54,8%) navodi da nisu menjali njegov iznos. Čak 31,9% kupaca je smanjilo budžet uprkos rastu cena, a svega 13% je povećalo iznos koji su spremni da izdvoje za kupovinu novog četvorotočkaša.

Značajan rast cena polovnjaka, a kakva su očekivanja za naredni period?

Kupci i prodavci automobila dele mišljenje kada je reč o kretanju cena u narednom periodu. Gotovo 70% prodavaca i oko 60% kupaca očekuje rast cena automobila, dok suprotno tome 17% prodavaca i 22% kupaca očekuje pad.

Sajt Polovni automobili realizovao je analizu prosečnih cena automobila koji su ovim putem oglašeni, a na osnovu nje možemo govoriti o kretanju cena na tržištu u prvom tercijalu ove godine u odnosu na prethodnu i 2020. godinu. Prema podacima navedene analize, prosečna cena automobila oglašenih na Sajtu u periodu od januara do aprila tekuće godine veća je 23% od prosečne cene u istom periodu 2021. i čak 38% u odnosu na isti perid 2020. godine.

Manja prodaja polovnih automobila

Prema analizi koju je sproveo sajt Polovni automobili na osnovu podataka prikupljenih u saradnji sa „CUBE Team“-om, prodaja polovnih automobila iz uvoza u periodu od januara do aprila tekuće godine manja je za 17% u odnosu na prodaju ostvarenu u istom periodu prethodne godine. Veoma je moguće da je do slabijih prodajnih rezultata došlo usled neizvesne situacije izazvane sukobima u Ukrajini, a upravo su neizvesnost kupci naveli kao glavni razlog odlaganja kupovine (u okviru prethodne ankete sajta Polovni automobili sprovedene krajem 2021. godine). S toga, nije pogrešno očekivati da će drugi deo godine doneti nešto bolje rezultate.

Poređenja radi, prodaja polovnih automobila u prvom tercijalu tekuće godine nadmašila je prodaju iz 2020. godine za čak 34%, što je donekle i očekivano s obzirom da je tada bilo na snazi vanredno stanje. Zbog toga su ovogodišnji rezultati upoređeni i sa prva četiri meseca 2019. godine, kada je prodaja polovnjaka bila svega 6% veća nego tekuće godine.

I u prva četiri meseca tekuće godine najveći broj kupaca polovnih automobila odlučio se za kupovinu onih sa dizel motorom, čak 65%, dok je 31% njih izabralo benzin. Prvi na listi najprodavanijih polovnjaka je Volkswagen, dok ga redom slede: Opel, Peugeot, Audi i Renault.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena