Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dva miliona građana sledeće godine postaju ePacijenti

Beograd
Srpska ekonomija

Država će razvojem više od 20 novih elektronskih servisa pokušati da do kraja 2023. prevede oko dva miliona građana Srbije da postanu ePacijenti i da do usluga domova zdravlja i bolnica dolaze elektronskim putem. Očekuje se da već sledeće godine zakažu i do 50 miliona usluga putem portala eZdravlje i mobilne aplikacije i tako brže dođu do željenog pregleda.

Akcionim planom za 2022-2023, koji je usvojila Vlada Srbije, planirano je i uspostavljanje elektronskog zdravstvenog kartona do kraja godine, a već od naredne, zahvaljujući sistemu eBolovanje, pacijenti neće morati da odlaze po doznake kod izabranog lekara, jer će se ceo proces odvijati onlajn.

Uvid u jedinstveni eKarton, upisane dijagnoze i propisane lekove, imaće kako pacijent, tako i lekari iz različitih ustanova, državnih i privatnih, koje pacijenti posećuju. Na jednom mestu biće objedinjena cela istorija lečenja, što će pomoći efikasnijoj razmeni podataka između doktora opšte prakse i lekara specijalista, objavio je NALED. 

- Jedan od prvih koraka ka uvođenju eKartona i potpune digitalizacije biće postavljanje nove modernije IZIS platforme, a kako bi sistem potpuno funkcionisao, neophodno je njegovo uvezivanje i sa privatnim i vojnim zdravstvenim ustanovama, koje dosad nisu bile deo ovog sistema. Cilj je da do kraja godine unapređeni IZIS koristi do 30% bolnica, a da se tokom 2023. uključe i preostale zdravstvene ustanove – kaže Jelena Radnović Vukčević, šefica Jedinice za zdravstvo u NALED-u, koji će putem CHISU projekta, uz podršku USAID-a, pratiti sprovođenje akcionog plana i obaveštavati javnost o rezultatima.

Među 18 mera akcionog plana za sprovođenje Programa digitalizacije zdravstvenog sistema, nalazi se i uvođenje eUputa koje će izdavati lekari specijalisti, rešavanje problema termina i uputa bez termina, kao i uvođenje jedinstvenih registara za elektronsko praćenje izdavanja recepata i potrošnje lekova, imunizacije, preležanih bolesti, nalaza i otpusnih lista. Institucije će, takođe, moći putem uvezanih baza podataka da razmenjuju informacije o rođenim i umrlima osobama, genetskim predispozicijama i sl.

Po prvi put će u našem zdravstvu krenuti da se primenjuje i veštačka inteligencija koja će doprineti  efikasnijoj obradi velikog broja informacija u radiološkoj dijagnostici, a proces lečenja trebalo bi da ubrza i automatizovano tumačenje laboratorijskih rezultata. 

Akcioni plan za sprovođenje Programa digitalizacije u zdravstvenom sistemu je podeljen na pet posebnih ciljeva, a glavni cilj je da se kroz proces digitalizacije osigura kvalitetnija, efikasnija i dostupnija zdravstvena zaštita kroz bezbedno korišćenje elektronskih usluga. Opšti uspeh u realizaciji svih aktivnosti meriće se napretkom na Globalnom indeksu digitalizacije zdravstva.

U razvoju Programa digitalizacije u zdravstvenom sistemu Republike Srbije za period 2022-2026 učestvovalo je više od 60 stručnjaka ispred Radne grupe Koordinacionog tela za digitalizaciju u zdravstvenom sistemu, uz rukovodstvo Kabineta predsednice Vlade i Ministarstva zdravlja i učešće Ministarstva odbrane, Ministarstva finansija, Kancelarije za ITE, RSJP, Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO), Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“, ALIMS, brojnih komora zaposlenih i ustanova u zdravstvenom sistemu, udruženja pacijenata, NALED-a i drugih poslovnih udruženja. Izradu Programa i pratećeg akcionog plana podržali su Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i projekat CHISU, finansiran od USAID-a.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane