Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

NALED, GIZ i Esotron prikupili 1.300 tona otpada od hrane

Ka boljem upravljanju otpadom od hrane u Republici Srbiji
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Odziv velikih ugostitelja Izazovu prikupljanja 1.000 tona otpada od hrane premašio je cilj, tako da je na kraju izazova sakupljeno gotovo 1.300 tona, saopšteno je na promociji projekta „Ka boljem upravljanju otpadom od hrane u Republici Srbiji“, u okviru kog je realizovan izazov.

„U Srbiji se godišnje generiše oko dva miliona tona organskog otpada, što predstavlja veliko opterećenje za deponije, na kojima se zabeleži više od 300 požara, koje nanose veliku štetu životnoj sredini. Izuzetno smo ponosni što smo među ugostiteljima naišli na veliki odziv i uspeli da realizujemo izazov, za koji verujemo da je korak u pravom smeru ka očuvanju naše životne sredine“, poručio je Slobodan Krstović, direktor za odživi razvoj u NALED-u.

Iako su generacije kod nas vaspitavane da se hrana ne baca, Srbija je po količini organskog otpada koji nastaje u domaćinstvima iznad svetskog proseka. Kada se tome dodaju ostaci iz restorana, studentskih menzi, bolnica i sličnih ustanova, u pitanju je ogromna količina otpada koja na deponiji predstavlja ekološki problem, a mogla bi da postane vredan resurs.

U cilju daljeg podizanja svesti među građanima, NALED je zajedno s kompanijom Esotron i uz podršku Nemačke razvojne saradnje koju sprovodi GIZ organizovao radionicu u pivari Kabinet na Kosmaju, na kojoj su predstavljene prednosti odvojenog sakupljanja ostataka hrane i rezultati izazova.

U dvostrukoj ulozi šefa kuhinje i vodiča kroz pravilnu separaciju organskog otpada našao se čuveni kuvar Nenad Gladić, poznatiji kao Lepi Brka, koji je tokom pripreme ručka i demonstracije razvrstavanja ostataka hrane biljnog i životinjskog porekla u odvojene kante, preporučio racionalniju nabavku namirnica i njihovu upotrebu jer se često dešava da građani bacaju potpuno jestivu hranu jer se približio istek roka.

Njemu se pridružio Bojan Gligić, regionalni menadžer kompanije Esotron, koji je istakao da se samo u Beogradu dnevno deponuje oko 1.700 tona otpada, čiju veliku većinu čini organski otpad iz kojeg se ispušta metan i dovodi do učestalih požara.

„Pravilnim upravljanjem otpada možemo da eliminišemo taj problem. Otpad koji se odvaja u kante koje servisira kompanija Esotron nikada neće doprineti zagađenju životne sredine, već će biti iskorišćen za dobijanje čiste zelene energije. Nutritivna kaša dobijena od otpada prolazi kroz anaerobni tretman, kojim se eliminiše metan, a potom koristi za proizvodnju energije“, rekao je Gligić, dodajući da kompanija nedeljno pokriva 4.000 lokacija koje generišu velike količine organskog otpada.

Prema podacima Programa za zaštitu životne sredine Ujedinjenih nacija, u Srbiji se godišnje baca 83 kilograma hrane po stanovniku, što je devet kilograma više od svetskog proseka.

„Veliki generatori organskog otpada su i ugostitelji. Procenjuje se da hoteli i restorani u Srbiji godišnje proizvedu 40.000 tona otpada, a od toga čak 99% završava na deponiji, emitujući štetne gasove koliko šest do sedam hiljada motornih vozila. Međutim, svega 13% njih predaje otpad ovlašćenim operaterima

uglavnom zbog nedostatka svesti o važnosti pravilnog odlaganja i neisplativosti same procedure“, istakla je Zorica Bilić, nacionalna koordinatorka GIZ ORF MMS.

Prema njenim rečima, pored harmonizacije domaćih sa evropskim propisima, ključna preporuka projekta je uvođenje obaveze razdvajanja otpada za sve one koji dnevno prave ili služe više od 50 obroka.

Cirkularna ekonomija predstavlja okosnicu rada NALED-ovog Saveza za zaštitu životne sredine, koji trenutno sprovodi i projekte ka boljem upravljanju staklenim otpadom i istrošenim baterijama i sijalicama. Na radionici je najavljeno i uvođenje smart-depozit sistema za sakupljanje ambalaže u pilot opštini u Zrenjaninu.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta