Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Podrška najmlađima u školskim obavezama

Svetski dan Roma
Srpska ekonomija

Pandemija je suočila s dodatnim izazovima ljude koji žive na marginama društva, a jedna takva velika i posebno ugrožena grupa su Romi. Svetski dan Roma 8. april je prilika da se slavi romska kultura, ali još važnije, da se ukaže na probleme s kojima se ova populacija suočava. Najveći su diskriminacija, ostvarivanje prava na obrazovanje, pristup zdravstvenoj zaštiti i nezaposlenost.

Kada je reč o obrazovanju, romska deca ne dolaze u školske klupe sa istim znanjem kao deca iz većinske populacije, jer prema podacima Unicefa svega sedam odsto njih pohađa pripremni predškolski program. Problem predstavlja i nedovoljno poznavanje srpskog jezika, kao i nepovoljna materijalna situacija porodica, zbog koje se mladi Romi ređe odlučuju za nastavak obrazovanja nakon osnovne škole. Dok 64 odsto upisanih učenika i učenica iz romskih naselja završi osnovnu školu, samo 28 odsto dece iz romskih naselja pohađa srednju školu, a među njima je svega 27 procenata devojčica. Zbog toga je veliki broj romskih porodica bio uključen u program „Podrška integraciji dece u obrazovni sistem Srbije“, koji je od oktobra 2020. godine sprovodila Nacionalna asocijacija roditelja i nastavnika Srbije (NARNS), u saradnji sa Nemačkim informativnim centrom za migracije, stručno obrazovanje i karijeru (DIMAK). Program je namenjen deci i roditeljima koji se suočavaju sa izazovima tokom školovanja, a tu pored Roma spadaju i povratnici iz Nemačke i drugih zemalja, deca iz materijalno osetljivih porodica, odnosno sva deca koja su u riziku od ranog napuštanje školovanja.

Nikola Nikolić je jedan od 277 učenika i 119 članova njihovih porodica kojima su aktivnosti ovog jednogodišnjeg projekta pomogle da napreduju u obrazovanju. Ovaj učenik četvrtog razreda osnovne škole „Vladislav Petković Dis“ u Beogradu zavoleo je učenje i za kratko vreme uspeo da sustigne svoje vršnjake u ostvarenim školskim uspesima. Nikola od rođenja živi sa bakom i dekom koji imaju dobru volju ali ne mogu mnogo da mu pomognu u učenju i izradi domaćih zadataka. Baka je i teško bolesna, pa je Nikola često je prinuđen da se sam stara o sebi. Zorica Vukajlović, predsednica Društva učitelja Beograda i koordinatorka ovog projekta, odmah na početku je primetila da Nikola nema razvijenu naviku da svakodnevno radi domaće zadatke onoliko koliko zna i može. Zajedno sa kolegom na projektu, Branislavom Mitrovićem, koji radi kao romski pedagoški asistent u Nikolinoj školi, pobrinula se da dečak stvori radne navike i napravi raspored aktivnosti, a paralelno su radili i na razvijanju i bogaćenju njegovog rečnika.

„Zaista smo ponosni na njegov uspeh. Uz našu pomoć Nikola je uspeo pre svega da se oslobodi i da poboljša verbalnu komunikaciju. Počeo je da iskazuje svoje potrebe. Polako usvaja i naviku svakodnevne izrade domaćih zadatka i učenja,“ istakla je Zorica Vukajlović.

Promene u Nikolinim radnim navikama u odnosu na trenutak kada je počeo da dobija podršku u okviru projekta primetila je i njegova učiteljica. Rekla je da je uspeo da sustigne svoje vršnjake, da je stekao više samopouzdanja i počeo da učestvuje u aktivnostima tokom časova. Zorica i Branko su uz pomoć bake obavili razgovor sa njim i bakom i složili se da mu je i nadalje potrebna podrška oko učenja da bi uspešno završio školovanje i ostvario svoj san. Kad poraste voleo bi da bude automehaničar i pomogne porodici kojoj je trenutno jedini prihod u kući onaj koji deka zaradi u gradskoj čistoći kao čistač ulica.

U okviru Projekta obezbeđeni su redovni dopunski časovi, pripremna nastava za upis u srednje obrazovanje, pružana je podrške u učenju i pisanju domaćih zadataka i ostalim učenicima u Beogradu, Kraljevu, Leskovcu, Novom Pazaru i Zrenjaninu. Takođe su sprovedeni programi profesionalne orijentacije za male maturante, a za njihove porodice organizovane informativne sesije, radionice o roditeljstvu, a pružena je i administrativna podrška u vidu pribavljanja dokumentacije, ostvarivanja prava na afirmativne mere i sl.

Projekat „Podrška integraciji dece u obrazovni sistem Srbije“ realizovan je u okviru globalnog programa Nemačke razvojne saradnje „Migracije za razvoj” (PME) koji u Srbiji sprovodi GIZ. Program je deo šire inicijative „Povratak u nove šanse” koja ima za cilj stvaranje održivih mogućnosti za ostanak i stvaranje perspektiva za budućnost podsticanjem zapošljavanja u matičnoj zemlji.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta