Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Popularnost bezgotovinskih plaćanja raste u još jednoj godini za nama

Narodna banka Srbije
Srpska ekonomija

Na osnovu podataka o pruženim platnim uslugama i izdavanju elektronskog novca za 2021. godinu, može se zaključiti da je za nama još jedna uspešna godina u kojoj se beleži rast bezgotovinskih plaćanja, ali i korišćenja ostalih savremenih usluga. Ukupan broj korisnika elektronskog bankarstva porastao je za 10,68% u odnosu na 2020. godinu, dok se u istom periodu broj korisnika mobilnog bankarstva povećao za 31,36%.

Pozitivna dinamika privrednog oporavka ogleda se i u porastu broja izvršenih transakcija upotrebom mobilnog i elektronskog bankarstva i kod fizičkih lica, i kod pravnih lica i preduzetnika. Ukupno korišćenje elektronskog bankarstva poraslo je za 10,81% u 2021. godini, što je preko dva puta više nego u godini pre toga. Broj transakcija putem mobilnog bankarstva beleži nešto niži međugodišnji, ali i dalje visok rast, od 41,29% (u odnosu na rast u godini pre toga, koji je iznosio 50,77%).

Broj ugovora zaključenih na daljinu povećan je za 44.882 u odnosu na 2020. godinu i iznosi 116.401, što ukazuje na promene u navikama korisnika i orijentaciju ka korišćenju digitalnih načina za zaključenje ugovora o finansijskim uslugama. Od navedenog broja ugovora na daljinu, 18.300 zaključeno je uz primenu video-identifikacije korisnika – tri puta više nego tokom 2020. godine.

U 2021. godini nastavio se rast broja transakcija karticama i elektronskim novcem u svrhu internet kupovine robe i usluga – ukupan broj takvih plaćanja bio je za 51,73% veći nego u 2020. godini. Nešto niži porast od prošlogodišnjeg (koji je iznosio 61,86%) tipična je posledica stabilnog rasta nakon brzog oporavka posle krize, što važi i za porast broja dinarskih plaćanja za kupovinu preko domaćih internet sajtova, koji i dalje iznosi natprosečnih 59,66%. Porast vrednosti dinarskih plaćanja nešto je viši i iznosi 72,37%.

Tokom prethodne godine u zemlji je izvršeno preko 62 miliona kartičnih plaćanja više nego u 2020. godini, i to platnim karticama izdatih od banaka u Republici Srbiji, dok je kod transakcija upotrebom kartica stranih državljana, odnosno onih koje nije izdao pružalac platnih usluga iz Republike Srbije porast još veći i iznosi 62,93% u odnosu na 2020. godinu. Takvo kretanje je bilo očekivano, s obzirom na oporavak turizma i međunarodnog kretanja robe i usluga, koji su usled pandemije znatno opali. Ovo se podjednako odnosi i na internet kupovinu robe i usluga u 2021, budući da su i broj i vrednost transakcija karticama i elektronskim novcem porasli i u evrima, i u dolarima.

Kartična infrastruktura i u prethodnoj godini nastavila je svoj uspešan razvoj. O rastu prihvatne mreže za bezgotovinska plaćanja svedoči podatak da su na kraju 2021. godine na tržištu bila 114.984 POS terminala, što je preko 17.000 uređaja više nego na kraju 2020. godine. U istom periodu, broj bankomata povećan je za 1,81%, dok je broj izdatih platnih kartica premašio deset miliona, što je s tačno 10.170.276 kartica na kraju 2021. porast od 6,68%. Povećanje broja opcija plaćanja, odnosno kapaciteta prihvatne mreže nastavljeno je i povećanim prihvatanjem kineske platne kartice UnionPay, koju je još nekoliko banaka počelo da prihvata na svojim bankomatima. Istovremeno, broj virtuelnih prodajnih mesta, kao najinovativnije komponente savremene prihvatne mreže, porastao je za čak 37,8%, te potvrdio dugoročnu orijentaciju Narodne banke Srbije ka osavremenjivanju platnih sistema u Republici Srbiji.

Uporedo sa opisanim pozitivnim kretanjima u 2021. godini, nastavljen je i razvoj sistema za instant plaćanja IPS NBS. Osim kontinuiranog rasta dnevnog broja izvršenih transakcija, ovaj inovativni platni sistem unapređen je novim uslugama koje će dodatno doprineti optimizaciji tokova novca među građanima i privrednim subjektima. Najpre je tokom februara omogućeno generisanje i preuzimanje naloga za uplatu s NBS IPS QR kodom, čime se plaćanja dodatno pojednostavljuju u korist svih zainteresovanih građana. Banke su postupno počele da omogućavaju svojim korisnicima plaćanja putem NBS IPS QR koda, dok je u aprilu JP „Pošta Srbije” omogućila instant plaćanje na svojim šalterima u korist računa organa javne uprave, čime se ubrzava vršenje javnih usluga. Kako bi ispratila rastuću popularnost instant plaćanja i građanima omogućila potpuno informisanje o aktuelnostima, Narodna banka Srbije je u julu pokrenula novu internet prezentaciju  IPS – Instant plaćanja Srbije (https://ips.nbs.rs), kao svojevrstan vodič kroz sve pojedinosti u vezi sa instant plaćanjima. Tokom trećeg tromesečja 2021. godine, Narodna banka Srbije je omogućila bankama da svojim korisnicima ponude novu uslugu – servis „Prenesi”, koji građanima omogućava da jednostavno i brzo izvrše instant prenos novca u bilo koje doba dana, poznavanjem samo broja mobilnog telefona koji je primalac plaćanja registrovao za ovu uslugu. Banke su ovu uslugu počele da omogućavaju putem postojećih aplikacija mobilnog bankarstva, što će se nastaviti i u budućnosti, objavio je Sektor za platni sistem NBS.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta