Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Đubrivo za cveće praviće od smeća

Projekat u Gornjem Milanovcu
Srpska ekonomija

Novi model upravljanja otpadom zasnovan na održivom razvoju i cirkularnoj ekonomiji realizovaće se u Gornjem Milanovcu saradnjom lokalnog javno-komunalnog preduzeća sa kompanijom „Novamont“ i JKP „Kontarina“ iz Italije. To će omogućiti Gornjem Milanovcu da već uspešan model upravljanja otpadom italijanskih preduzeća u svetu, primeni u svojoj sredini i postane opština za primer celoj Srbiji jer, podaci pokazuju da se tri miliona tona komunalnog otpada stvori godišnje u Srbiji, a od te količine 48,4 odsto je organski otpad, objavila je Privredna komora Srbije. 

Prerada otpada „na italijanski način“ omogući će JKP „Gornji Milanovac“ da pravi i prodaje kompost i time ostvari dodatni prihod, kaže Ivan Lazić, direktor JKP.  

„Italijanski model nudi i rešenja za biorazgradivi otpad kako ne bi završavao na deponijama. Sprečava se eventualna havarija zbog zapaljivog biogasa koji se stvara na deponijama bio-otpada, produžava vek sanitarnoj deponiji, a s druge strane, kompost od biorazgradivog otpada može da se iskoristi za prihranjivanje cveća, drveća i biljaka na javnim površinama“, kaže Lazić.

Lokalno komunalno preduzeće, inače, od 2017. radi sa Opštinom i Kalencelarijom za zaštitu životne sredine na promociji razdvajanja otpada, na papir i karton, plastiku i komunalni otpad.

Uz bolji model upravljanja, otpad postaje novi proizvod – organsko đubrivo za poboljšanje kvaliteta vode, zemljišta, kontrolu korova, štetočina i bolesti. 

Očekuje se i smanjenje pritiska na deponije i troškova odlaganja otpada, novi izvor prihoda od prodaje komposta, novi posao i tržište za domaće proizvođače kesa, ističe Dragan Stevanović, sekretar Udruženja za hemijsku, gumarsku i industriju nemetala Privredne komore Srbije.

Saradnju sa „Novamontom“, svetskim liderom u proizvodnji kompostabilne biorazgradive plastike, Udruženje je uspostavilo da bi članicama obezbedilo pristup novim tehnologijama, sirovinama i modelima poslovanja koji doprinose da se proizvodnja prilagodi regulativi EU.

„Članicama smo obezbedili transfer tehnologije, obuku i probnu sirovinu. Nekoliko naših proizvođača već je počelo proizvodnju kesa, boje za plastiku u obliku granula, i drugih proizvoda od kompostabilne biorazgradive plastike ovog proizvođača“, rekao je Stevanović.

Otvaranjem Klastera 4 – Zelena agenda i održivo povezivanje, time i četiri nova pregovaračka poglavlja, Srbija je dobila vetar u leđa pridruživanju Evropskoj uniji. PKS učestvuje u brojnim projektima iz domena zaštite životne sredine i pruža podršku privredi u procesu prilagođavanja politici i ciljevima EU u ovim oblastima.

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije