Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija lider u regionu po inovacijama

Globalni indeks inovativnosti
Srpska ekonomija

Srbija i njen inovacioni ekosistem zauzeli su 55. mesto na Globalnom indeksu inovativnosti (GII) za 2022, što je za jedno mesto niže u odnosu na prethodnu godinu. Po svojim inovacionim performansama, Srbija je lider u regionu, i među top 10 država višeg srednjeg nivoa dohotka među kojima su i Kina, Brazil, Rusija, Turska, Rumunija...

GII prati globalne trendove u inovacijama u 132 države i rangira ih prema inovacionim performansama. Ukupno se ocenjuje 81 indikator grupisanih u dve kategorije - podrška i ulaganja u inovacije (kvalitet propisa, obrazovnog sistema, ulaganja u istraživanje i razvoj, razvijenost IT i opšte infrastrukture, ulaganja u inovatore i dr.), kao i rezultati inovacija (broj kreiranih aplikacija, patenata, vrednost izvoza IT usluga i dr.), objavio je Naled.

- Globalni indeks inovativnosti i pored nekih nedostataka daje vrlo konkretne uvide u to šta bi trebalo da budu dalji prioriteti. Bolje stojimo među kriterijumima koji ocenjuju podršku inovacijama i ulaganje u inovacije nego u delu koji meri rezultate inoviranja. Zato je važno je da i dalje jačamo saradnju nauke i privrede i lakši pristup inovatora finansiranju jer će to doneti rezultat i na strani novih i brojnijih inovativnih proizvoda. Te prioritete smo prepoznali i na njima radimo u saradnji sa predstavnicima Vlade Republike Srbije kroz naš StarTech program koji finansira kompanija Filip Moris u Srbiji, a podržava razvoj inovacija i digitalnu transformaciju privrede Srbije – kaže Dušan Vasiljević, direktor za konkurentnosti i investicije u NALED-u.

Prema njegovim rečima, najviše prostora za unapređenje ima u domenu saradnje nauke i privrede, ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj, pristupa alternativnim izvorima finansiranja, kao i na polju razvoja klastera. NALED je već predložio i konkretne mere poput uspostavljanja online platforme koja bi povezivala nauku i privredu, izrade vodiča za primenu stipendiranih doktorata i modela akata kojim bi se regulisala zaštita intelektualne svojine u naučno istraživačkim organizacijama.

Na listi evropskih zemalja Srbija je preskočila dva stepenika i sada zauzima 32. mesto od ukupno 39 zemalja, ali je i dalje ispod evropskog proseka. Među zemljama Zapadnog Balkana Srbija je lider. Iza Srbije su Crna Gora koja zauzima 60. poziciju, sledi Severna Makedonija na 66. mestu, dok BiH (70) i Albanija (84) zaostaju. U odnosu na 2021. preskočili smo Crnu Goru, Ukrajinu i Filipine, dok su sada ispred nas Saudijska Arabija, Katar, Iran i Brazil.

- Kao ključne snage Srbije, GII izdvaja ulaganja države po učeniku, broj ISO 14001 sertifikata, neto priliv stranih direktnih investicija, broj objavljenih naučnih članaka, kao i izvoz IKT i kreativnih usluga. S druge strane, Srbija još treba da radi na ulaganju u obrazovanje, softvere, privlačenju investicija globalnih korporacija i cele privrede u R&D i performansama univerziteta na globalnim listama – dodaje Vasiljević

U Srbiji, devet od 10 inovativnih firmi se finansira iz sopstvenih sredstava, što u slučaju malih biznisa podrazumeva pozajmljivanje početnog kapitala od rodbine i prijatelja. Alternativni izvori finansiranja mogu biti rešenje, pa je zato važno regulisati grupno finansiranje, omogućiti direktno finansiranje od strane nebankarskih mikrofinansijskih institucija, kao i propisati pravo na poreski kredit poslovnim anđelima po osnovu investicionih ulaganja u inovativne subjekte.

- Brojna rešenja za razvoj inovacionog ekosistema dali smo kroz NALED-ovu Sivu knjigu inovacija, a smatramo i da je vladin Savet za podsticanje razvoja digitalne ekonomije i inovacija dobar mehanizam kroz koji bi se dodatno mogle fokusirati mere države – zaključuje Vasiljević.

Šampion inovacija i ove godine je Švajcarska, dok su SAD (2) i Švedska (3) zamenile mesta. Među top inovatorima su još i Britanija, Holandija, Južna Koreja, Singapur, Nemačka, Finska i Danska.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa