Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Jezik, matematika i nauka su temelj obrazovanja

Šta znači biti pismen u 21. veku?
Srpska ekonomija

Koje su veštine potrebne u eri velikih političkih, ekonomskih i društvenih promena i šta znači biti pismen u 21. veku? Ovo pitanje je posebno aktuelno na Međunarodni dan pismenosti, koji se od 1966. godine obeležava 8. septembra, na inicijativu organizacije Unesko (Unesco), sa ciljem da ukaže na važnost čitanja i pismenosti u životu pojedinca i društva u celini.

Prema međunarodnim kriterijumima, pismenim se smatra svako ko je završio više od tri razreda osnovne škole. Tako posmatrano, Srbija je na poslednjem popisu 2011. imala manje od dva odsto nepismenih stanovnika. Međutim, u poslednjih nekoliko godina sve više se govori o funkcionalnoj pismenosti koja podrazumeva sposobnost primene stečenog znanja u realnim situacijama i predmet je brojnih međunarodnih istraživanja, poput PISA testiranja, odnosno Međunarodnog programa procene obrazovnih postignuća učenika.

Pored sposobnosti razumevanja i vrednovanja tekstova, jezička pismenost je u PISA istraživanju usmerena na sposobnost pronalaženja i tumačenja podataka različitih vrsta tekstova koje možemo primeniti i u stvarnim životnim situacijama. Ona takođe predstavlja temelj uspeha u mnogim drugim oblastima, kao što su javni nastup, veština kreativnog mišljenja i drugo.

Nove pismenosti za 21. vek

atematička pismenost, kao jedan od ključnih elemenata pripremljenosti mladih za život u modernom društvu, definiše se kao sposobnost pojedinca da primenjuje i tumači matematiku prilikom rešavanja problema u stvarnom životu. Recimo, na PISA testu iz 2012. godine, učenici su imali pitanje da od četiri modela automobila odaberu najpogodniji uzevši nekoliko kriterijuma u obzir (zapreminu motora, cenu, starost automobila i pređenu kilometražu). Primenom znanja koje su stekli iz matematike trebalo je da donesu odluku koja je prema njihovoj proceni bila najbolja.

Naučna pismenost, u koju spada i zdravstvena pismenost, definisana je kao sposobnost da se na osnovu znanja iz prirodnih nauka razumeju i lakše donose odluke o svetu koji nas okružuje i promenama koje u njemu izaziva čovekova aktivnost. Ova znanja su veoma korisna i u eri prevelike količine neproverenih informacija koje se mogu pročitati na internetu, kao što su, na primer, različiti zdravstveni saveti koje često daju ljudi bez adekvatnog formalnog medicinskog obrazovanja.

U eksploziji novih formi komunikacije u vrlo kratkom vremenskom periodu, krajem 20. i početkom 21. veka, nove vrste pismenosti dobijaju na značaju – na prvom mestu veštine potrebne da se prilagodimo promenama koje donosi digitalna transformacija. Za razliku od računarske pismenosti, koja se svodi na rukovanje hardverom i softverom, digitalna pismenost podrazumeva pronalaženje, korišćenje i kreiranje digitalnih sadržaja, uključujući i svest o (ne)bezbednosti digitalnih tehnologija.

Mnogima nedostaje i medijska pismenost kao veština da se prepoznaju manipulativne moći medija. U godinama pred nama sve će važnija biti i ekološka pismenost – sposobnost razumevanja prirodnih sistema koji čine život na našoj planeti mogućim.

Finansijske veštine neophodne za prosperitet čitavog društva

Od 2012. godine finansijska pismenost je jedna od opcionih oblasti koje PISA testira jer se smatra kapitalnom za obrazovanje. Procenjuje se u kojoj meri učenici poseduju znanja i veštine neophodne za donošenje finansijskih odluka i planova za budućnost. Naši učenici su prvi put učestvovali 2018. godine i zabeležili su lošiji rezultat u odnosu na međunarodni prosek.

Stručnjaci kažu da rezultati PISA studija koje sprovodi organizacija OECD nisu ohrabrujući, ali možemo da ih posmatramo kao putokaz. Izuzetno je značajno to što je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja prepoznalo ovaj problem i zajedno sa Erste Bankom pokrenulo projekat „Škola novca za osnovca“ u četvorogodišnjem trajanju, kako bi učenici razvili ovu, po proceni Unicefa, ključnu životnu veštinu za 21. vek.

„Naša želja je da generacije koje dolaze budu mnogo uspešnije od nas, da donose promišljene, dobre, finansijske odluke i da nauče da planiraju svoje novčane tokove na duže rokove. Nikada nije previše rano da se počne sa edukacijom o ovoj temi, posebno što je svet finansija sve složeniji, a dobri temelji postavljeni u detinjstvu kroz porodicu i školski sistem će s vremenom biti nadograđeni i rezultirati finansijski pismenijim društvom. S druge strane, s obzirom na to da se svet finansija konstantno menja u skladu sa novim tehnologijama, i mi stariji treba da budemo svesni da kada govorimo o ovoj vrsti pismenosti, govorimo o konceptu celoživotnog učenja“, rekla je Marija Mutić, koordinatorka Programa finansijske edukacije Erste Banke.

 

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa