Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Građani snažno podržavaju borbu protiv jednokratne plastike

Analiza istraživanja o stavovima i navika građana u vezi sa jednokratnom plastikom
Srpska ekonomija

Gotovo svi građani (99,7 posto) se u potpunosti ili delimično slažu da je upotreba jednokratne plastike problematična po životnu sredinu i zdravlje ljudi. Uvođenje depozitnog sistema uz novčanu naknadu (skoro 95%), oporezivanje plastike koja ne može da se reciklira ili ponovo upotrebi i oštrija kaznena politika za subjekte i pojedince koji ne poštuju zakone u ovoj oblasti, građani vide kao delotvorno rešenje u borbi sa jednokratnom plastikom pokazala je Analiza istraživanja o stavovima i navikama građana u vezi sa jednokratnom plastikom koju je objavio Centar za unapređenje životne sredine.

Približno isti procenat ispitanika (oko 82 posto) je kao najproblematičniju vrstu jednokratne plastike izabrao plastične kese tregerice i PET flaše, zatim slede plastične kutije za namirnice na meru (32,35 posto).

Istraživanje je pokazalo da je nivo informisanosti ispitanika o štetnom uticaju plastike na zadovoljavajućem nivou. Više od polovine je navelo, da je mikroplastika koja ulazi u lanac ishrane svih živih bića, najveći problem povezan sa korišćenjem plastike, dok više od 40 posto smatra da je to dug period razgradnje. Samo 0,30% anketiranih građana misli da plastika nije ekološki problem.

Međutim, istraživanje pokazuje da su građani slabo informisani o tome koji se tipovi plastike mogu reciklirati. Tek svaki četvrti ispitanik je upoznat sa tim da se ne mogu reciklirati svi tipovi plastike. Zabrinjavajući je i nedostatak poverenja u postojeće sisteme za odlaganje plastike za reciklažu koji negativno utiče na motivaciju građana - više od 60 posto ispitanika navodi da bi redovno odvajali plastični otpad za reciklažu kada bi bili sigurni da se otpad zaista reciklira.

Plastične kese i njihove alternative

Skoro 95 posto ispitanika se u potpunosti ili delimično slaže sa stavom da im nije problem da koriste alternativu plastičnim kesama, dok oko 45 posto njih je potvrdilo da uvek nosi ceger kada krene u kupovinu. Međutim, skoro devet od deset građana, koji ne nose uvek ceger, je prijavilo i da „redovno“ zaboravi da ponese ceger sa sobom u kupovinu.

Kada bi ih neko podsećao (53,41 posto) i kada bi poskupele plastične kese u radnji (23,84 posto), su dva odgovora koja su dobila najveću naklonost kao sredstvo motivacije za prevazilaženje navedene „zaboravnosti“ u nošenju cegera.

Upitani šta rade sa plastičnim kesama koje im ostanu nakon kupovine, tri četvrtine ispitanika je reklo da je ponovo upotrebi za nešto drugo – najčešće kao kesu za đubre, zatim slede odgovori: ponovo je upotrebim za kupovinu (42,11 posto), bacim je u đubre (15,88 posto), a skoro deset posto je navelo da je odvoji i odloži u kantu za plastični otpad, iako u Srbiji praksa odvojenog sakupljanja i reciklaže plastičnih kesa još ne postoji.

Zabrana plastičnih kesa, je jedno od rešenja, koje se provlači kroz sve otvorene odgovore na ovu temu, te iako se ovakva zabrana ne može sprovesti u kratkom roku, destimulacija kupovine kesa, neadekvatne debljine i karakteristika, koja će voditi ka konačnoj zabrani, se čini kao najrealniji put ka smanjenju zagađenja od ove vrste jednokratnih proizvoda.

Depozitni sistem za PET ambalažu

Gotovo 95 posto građana u potpunosti ili delimično podržava uvođenje depozitnog sistema i smatra da ga poželjnim rešenjem za smanjenje količina PET ambalaže. Uvođenje depozita za PET ambalažu je u potpunosti prihvatljivo za sve starosne kategorije, i primećujemo da ova podrška prelazi 90 posto, a najveća je u starosnoj kategoriji od 35 do 39 godina sa podrškom od fantastičnih skoro 98 posto.

Na pitanje o novčanoj visini depozita, više od trećine ispitanika je reklo da bi iznos trebao da bude veći od 10 dinara, dok svaki peti građanin smatra da je poželjan iznos između 6 i 8 dinara. Ukoliko izuzmemo odgovore entuzijasta koji bi vraćali PET ambalažu bez naknade, nedvosmisleno se primećuje da je visina depozita u direktnoj vezi sa većom motivacijom za povraćaj PET ambalaže.

Načelno posmatrano, može se zaključiti da građani imaju solidan nivo svesti o štetnosti jednokratne plastike u širem smislu, ali da je neophodno raditi na daljem informisanju i obrazovanju javnosti kako bi se nastavilo sa izgradnjom društva koje aktivno učestvuje u borbi protiv jednokratne plastike.

Naši ispitanici su svojim odgovorima pokazali da postoji značajno interesovanje za ovu temu, a na državnim organima i donosiocima odluka je da čuju njihov glas i odlučno sprovedu uvođenje, primenu i redovnu kontrolu poštovanja propisa koji širom sveta postaju standard za upravljanje jednokratnom plastikom.

Kako reciklaža nije konačno i jedino rešenje u borbi protiv plastičnog otpada, neophodna je stalna promocija života sa što manje (jednokratne) plastike i racionalna upotreba proizvoda od alternativnih materijala. Takođe, od izuzetne je važnosti povratiti poverenje u sistem primarne selekcije, reciklaže i upravljanja otpadom kroz dalje stvaranje i omogućavanje infrastrukture za odlaganje otpada, ali i efikasnije i transparentnije poslovanje svih aktera u lancu upravljanja otpadom u Republici Srbiji.

Istraživanje je izvršeno u junu 2022. godine i učestvovalo je 1014 građanki i građana sa teritorije Republike Srbije. Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta „Plastična civilizacija“, koji sprovodi Centar za unapređenje životne sredine, u okviru projekta Beogradske otvorene škole “Zeleni inkubator”, uz finansijsku podršku Evropske unije i Fondacije Fridrih Ebert.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa