Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Na tržištu nepokretnosti obavljeno 35.939 kupoprodaja

Kretanje tržišta nepokretnosti u Srbiji u II kvartalu 2022. godine
Srpska ekonomija

Ukupan obim novčanih sredstava na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u drugom kvartalu 2022. godine iznosio je 2 milijarde evra, što predstavlja povećanje od 27,5% u odnosu na isti kvartal 2021. godine.

Ukupan broj kupoprodaja na tržištu nepokretnosti u drugom kvartalu 2022. godine u Republici Srbiji bio je 35.939, što je za 1%  više nego u drugom kvartalu 2021. godine. U drugom kvartalu 2022. godine u odnosu na drugi kvartal 2021. godine zabeležen je rast broja kupoprodaja u Novom Sadu za 83 ugovora (2,7%), Gradu Beogradu za 398 ugovora (4,4%), i  Kragujevcu za 51 ugovora (7,4%), dok je u  Gradu Nišu zabeleženo smanjenje za 7 ugovora (0,7%), objavio je Republički geodetski zavod.

Gde se najviše trgovalo?

Najveći broj sklopljenih kupoprodajnih ugovora u drugom kvartalu 2022. godine dostavljenih od strane javnih beležnika je na području Osnovnog suda u Novom Sadu – 3817 sa obimom novčanih sredstava od oko 265 miliona evra.

Najveći obim novčanih sredstava uloženih u nepokretnosti je na teritoriji Prvog osnovnog suda u Beogradu od blizu 577 miliona evra sa oko 3.686 kupoprodajnih ugovora dostavljenih od strane javnih beležnika. 

Na području ostalih sudova u Republici Srbiji sklopljeno je ukupno oko 32.100 kupoprodajnih ugovora, a ukupan obim novčanih sredstava iznosio je blizu 1.4 milijarde evra.

Učinak najuspešnijeg javnog beležnika

Javni beležnik sa najvećim brojem dostavljenih kupoprodajnih ugovora sklopljenih u drugom kvartalu 2022. godine je sa teritorije Prvog osnovnog suda u Beogradu i dostavio je 670 kupoprodajnih ugovora u ukupanom obimu novčanih sredstava od 109.6 miliona evra.

U drugom kvartalu 2022. najveći udeo u ukupnim novčanim sredstvima u prometu nepokretnosti u Republici Srbiji imao je promet stanova u iznosu od 1.09  milijardi evra, od čega je u Gradu Beogradu za stanove je izdvojeno 712 miliona evra. Učešće stanova u ukupnoj količini novca na tržištu u drugom kvartalu 2022. godine bilo je 55,5%, što je na približno istom nivou kao u drugom kvartalu 2021. godine.

Za stambene objekte (kuće, vikendice i stambene zgrade) izdvojeno je 183,9 miliona evra (9%), za građevinsko zemljište 172,5 miliona evra (9%), za poslovne prostore 105,8 miliona evra (5%), za poljoprivredno zemljište 53,2 miliona evra (3%) i dr. 

Kako se plaćalo?

Na osnovu prikupljenih podataka iz kupoprodajnih ugovora, u drugom kvartalu 2022. godine 12% nepokretnosti je plaćeno iz kreditnih sredstava, što je za 3% manje u poređenju sa drugim kvartalom 2021. godine. 

Iz kredita se najčešće plaćaju stanovi. U drugom kvartalu 2022. godine 27% stanova u Republici Srbiji je plaćeno kreditnim sredstvima, što je za 8% manje u poređenju sa drugim kvartalom 2021. godine.

Stan za koji je izdvojeno najviše novca u drugom kvartalu 2022. godine je stan u novogradnji u iznosu od 1.387.888 evra, površine je 163 m2 i nalazi se na lokaciji Beograd na vodi. 
Najskuplji kvadrat stana u Srbiji u drugom kvartalu 2022. godine prometovan je na lokaciji Beograd na vodi, na opštini Savski venac, i koštao je 9.545 evra po metru kvadratnom, površine je 97 m2 i to je stan u novogradnji.

Najskuplja kuća prodata je na Savskom vencu za 2.900.000 evra. 

Najskuplji kvadrat poslovnog prostora prometovan je na beogradskoj opštini Stari grad za 12.240 evra, površine 29 m2, a najviša ugovorna cena poslovnog prostora od 10.200.000 evra ostvarena je na Paliluli, površine 3.183 m2. 

Najskuplje garažno mesto po ceni od 42.000 evra prometovano je na Kopaoniku.  

Najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta prometovan je u Kaću (Južnobački okrug) u po ceni od 40 evra/m2 za parcelu površine 52 ara. 

Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji u drugom kvartalu 2022. godine prometovano je u opštini Ruma (Pavlovci) po ceni od 1.000.000 evra za 5.66 hektara.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa