Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako najlakše i najbezbednije plaćati u inostranstvu

Finansijski vodič za letnji odmor
Foto: Kristina Todorović
Srpska ekonomija

Kada planirate odmor, plaćanje putovanja i smeštaja uglavnom je jednostavno – ali mnogo je teže utvrditi koliko ćete potrošiti na kupovinu dok ste tamo i kako ćete podizati gotovinu. Možda ćete moći da koristite kreditnu karticu za plaćanje večere u restoranu, ali šta je sa kupovinom voća kod uličnog prodavca? Oni mogu prihvatiti samo lokalnu valutu, i to u malim apoenima.

Način na koji plaćate u inostranstvu može povećati vašu ukupnu potrošnju za 10%. Postoje različiti razlozi za to: način na koji kupujete valutu, koju karticu koristite za plaćanje, da li birate da plaćate u lokalnoj valuti ili u dinarima. Izbori koje napravite mogu dovesti do dodatnih troškova, loših kurseva, velikih naknada za transakcije u inostranstvu i još mnogo toga.

Zato imamo pet saveta za najlakše i najbezbednije plaćanje u inostranstvu.

Osigurajte se pre odlaska na put

Da biste na odmor išli bezbrižno, jedna od važnih stvari koje je neophodno obaviti pre odlaska na put jeste uplata putnog osiguranja. Proverite prvo da li možda imate besplatno putno osiguranje uz vaš tekući račun u banci ili neku od kartica koje koristite, jedan je od saveta na besplatnoj platformi ErsteZnali.rs. Neke banke pružaju različite vrste osiguranja uz tekući račun. Ako često putujete sa porodicom, raspitajte se da li postoji mogućnost uplate porodičnog putnog osiguranja za određeni period jer na taj način možete uštedeti novac, a tu sumu iskoristiti za neku drugu, lepšu stvar, recimo kupovinu novog porodičnog dušeka za more.

Ukoliko putujete automobilom, dobrodošlo je osiguranje pomoći na putu. Ako se desi nepredviđeni kvar, možete da pozovete šlep službu potpuno besplatno i ona će vam organizovati vuču, platiti troškove koje imate i omogućiti vam bezbedan povratak. Ukoliko je pak vaš izbor putovanje avionom – možda je rešenje za vas osiguranje od kašnjenja leta, gubitka/krađe prtljaga ili gubitka povezanog leta. I na kraju, ako putujete sami, važno je da se osećate sigurno. Medicinski i putni troškovi u inostranstvu su znatno viši u odnosu na troškove koje biste imali u Srbiji. Sa putnim osiguranjem zapravo štedite, ali i idete na put rasterećeni – jer to je svrha letovanja.

Oprezno s kreditnom karticom

Plaćanje karticom omogućava da sa sobom ne nosite mnogo novca u gotovini, što istovremeno pomaže da se opustite i ne proveravate stalno gde vam je novac. Ipak, i karticu morate čuvati! Nemojte je ostavljati bez nadzora – čak i kada plaćate – već insistirajte da se plaćanje izvrši pred vama. Zbog eventualnih komplikacija dobro je da čuvate sve slip isečke sa odmora i na kraju meseca proverite izvod plaćanja po stavkama. Ukoliko primetite neku sumnjivu transakciju, odmah obavestite svoju banku.

Dok ste u inostranstvu, možete koristiti i kreditnu karticu za podizanje novca, ali je preporuka da ovo izbegavate i koristite debitnu, jer su provizije za podizanje gotovine debitnom karticom po pravilu niže. Mnoge banke koje posluju u Srbiji prisutne su i na tržištima zemalja regiona, te bi bilo dobro da pre polaska na put proverite da li je vaša matična banka prisutna na odabranoj destinaciji. Ukoliko jeste, preporuka je da gotovinu podižete isključivo sa bankomata svoje banke, jer je velika verovatnoća da vam provizija neće biti naplaćena. Štaviše, gotovina vam često neće ni biti potrebna, jer ćete u većini slučajeva imati mogućnost da račun platite direktno trgovcu karticom.

Takođe, uvek se preporučuje da plaćanje karticom izvršite u valuti zemlje u kojoj obavljate transakciju. Dakle, ukoliko vam bankomat ili prodavac ponude konverziju valute u originalnu (na primer u dinare), odbijte jer je to za vas nepovoljnija opcija. Vaša banka će uraditi konverziju po neuporedivo povoljnijim uslovima od onih koje biste dobili na ovakav način. Najbolje ćete proći na kursnim razlikama ukoliko novac podižete ili plaćate sa kartice koja je vezana za devizni račun.

Šta da radite ako izgubite kreditnu karticu na odmoru?

Ukoliko se desi da vam u inostranstvu kartica bude ukradena, ili je izgubite, savetuje platforma ErsteZnali.rs, odmah bi trebalo da pozovete svoju banku i prijavite gubitak, kako bi kartica bila blokirana, a sve neželjene transakcije sprečene. Pre nego što krenete na odmor, zapišite broj korisničkog centra vaše banke koji obično radi 24 sata dnevno za ovakve slučajeve i koji će biti izuzetno koristan u ovoj, ali i drugim mogućim vanrednim situacijama.

Osim toga, generalno je korisno da odaberite opciju SMS obaveštenja o stanju na tekućem računu. Na ovaj način, u realnom vremenu možete primetiti prilive na račun i izvršena plaćanja, te tako uvek, pa i u inostranstvu, imati u vidu stanje računa i transakcije plaćanja.

 

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena